27 udruženja iz Eko mreže BiH poslali su danas otvoreno pismo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine povodom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH, a da bi ukazali na obavezu primjene principa preventivnog djelovanja.
Iz Eko mreže BiH poručuju da žele Bosnu i Hecegovinu bez farmi krznašica.
Podsjetimo da su delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržali početkom novembra izmjene Prijedloga zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, kojim se omogućava uzgoj životinja, osim pasa i mačaka, u svrhu proizvodnje krzna do 2028. godine.
Farme krzna trajno su trebale biti zatvorene od 1. januara 2018. godine, ali je lobi za farme bio jači i uticajniji od brige za ekologiju.
Maida Šabeta iz Koalicije protiv krzna BiH kaže da u narednom period slijedi komisijsko usaglašavanje teksta Zakona, a onda na oba doma Parlamenta će se konačno odlučivati o konačnom tekstu ili eventualno može i komisija odbaciti Zakon, pa je to i jedan od povoda za ovo otvoreno pismo.
Maida Šabeta
“Obzirom na sigurnu prijetnju dolaska brojnih holandskih farmi iz Poljske, Eko mreža BiH traži preventivno djelovanje, kako ne bismo imali identičan ili gori scenarij kao Poljska”, rekla je Šabeta za BUKU.
U ovom otvorenom pismu stoji da je inicijativu za produženje roka zabrane uzgoja krznašica pokrenulo jedno udruženje – Udruženje uzgajivača i simpatizera činčile, koju sveukupno čini oko 150 članova.
Sa druge strane, Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH obratila se Koalicija bez krzna, koju je do 5. septembra činilo 14 udruženja iz raznih oblasti: zaštita životinja, zaštita okoliša, Udruženje Poljoprivrednika FBiH i Pravni institut BiH. Navedena udruženja su se obratila prije, tokom i nakon Javne rasprave održane u organizaciji Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Danas je uz Koaliciju još 27 udruženja iz oblasti zaštite okoliša.
“Shodno navedenom, jasno je da je Dom naroda do sada donosio odluke u korist velike manjine u odnosu na veliku većinu. Skrenuta je pažnja na činjenicu da se u BiH pored činčila uzgajaju i ubijaju kune radi proizvodnje krzna. Prema izvještaju Uprave za indirektno oprezivanje, krzno kuna se iz BiH izvozi u zemlje Zapadne Evrope. Također, za vrijeme Javne rasprave obećano je od strane holandskih uzgajivača kuna da će ‘investirati’ u Bosnu i Hercegovinu ukoliko dozvolite prolongiranje roka stupanja na snagu zabrane na dodatnih deset godina”, piše u pismu.
Dodaje se da iako je u skladu sa Arhuskom konvencijom Ustavnopravna komisija Doma naroda zaprimila komentare potpisane od svih članova Koalcije, a koji se činjenično protive produženju roka zabrane uzgoja krznašica, ipak su isti prokomentarisani u samo jednoj rečenici, te se nastavilo ignorisati struku i apele većine stanovništva BiH, a u korist ekološki štetnoj manjini.
“Činjenica je da identična zabrana na snagu stupa u Holandiji 2024. godine, te da su se mnogi holandski uzgajivači preselili u Poljsku, uz prethodno identična obećanja o investicijama, masovnom zapošljavanju i poboljšanju ekonomskog potencijala te zemlje. No, sada, pet godina nakon tog obećanja Poljska predlaže zabranu uzgoja krznašica zbog stravičnog onečišćenja okoliša te zemlje, gubitka turističkog potencijala, te utvrđenosti da ova grana poljoprivrede nije donijela obećana zapošljavanja, a ekonomski potencijal je ugrožen zbog uništenja prirodnih resursa. Navedenu zabranu zahtijeva preko 100 lokalnih zajednica uz podršku cjelokupne javnosti Poljske”, ističe se.
U pismu stoji da su se navedene lokalne zajednice usprotivile farmama krzna zbog činjenice da se stravičan smrad širi i do 9 kilometara od farmske lokacije, te zbog toga stanovnici okolnih mjesta nisu u mogućnosti, pogotovo u ljetnim mjesecima, otvoriti prozore.
“Došlo je do pojave enormnog broja muha, evidentirano je redovno izbijanje fekalija, zagađenje izvorskih voda i jezera, kao i ilegalni priključci na vodovodnu mrežu. Kune vrlo uspješno i često pobjegnu sa farmi i, kao predatori, upadaju na farme pilića, te samim tim čine štetu po ruralnu privredu”, ističe se.
U pismu takođe stoji da i Hercegovini prijeti i gori scenarij zbog sljedećih činjenica: okolišna infrastruktura u BiH je na izuzetno niskom nivou; u Poljskoj djeluje oko 900 farmi kuna, a u Holandiji preostalih 185, a svaka farma broji i do 50.000 životinjskih jedinki; sistem kontrole farmi krzna u BiH ne postoji. Nadležno Ministarstvo nije nikada sačinilo registar istih, a što je bilo dužno u skladu sa spornim članom Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja. Pored navedenog farme krzna nisu uvedene u sistem okolinskih dozvola, a Federalni Zakon o zaštiti okoliša je već četiri godine u predzakonodavnoj proceduri, kao i srodni zakoni i podzakonski akti, poput Zakona o upravljanju otpadom.
“Ovim putem Vas podsjećamo da ste dužni postupati po principu preventivnog djelovanja, na osnovu Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa Evropskom unijom, a koji je inkorporiran u zakonodavstvu svih nivoa vlasti Bosne i Hercegovine iz oblasti okoliša. Obzirom da je zaštita okoliša većim dijelom u nadležnosti entiteta, zakonodavni organ Bosne i Hercegovine dužan je podržavati rad nižih nivoa vlasti. Shodno navedenom, od Vas zahtijevamo odbacivanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH zbog dobrobiti svih građana Bosne i Hercegovine”, piše u otvorenom pismu koje je danas poslano Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo da je BiH bila među prvim zemljama Evrope koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna i sa ovom zabranom mogla je biti uzor cijelom svijetu, ali je tu priliku propustila.
Koalicija protiv krzna BiH tokom proteklih nekoliko mjeseci organizovali je prikupljanje potpisa za peticiju, performanse i stručne skupove.