Prvi put u novijoj istoriji, radnici u trgovini u Federaciji BiH izbornu nedjelju dočekuju neradno. Upravo taj slobodan dan mogao bi biti presudan faktor koji će odrediti pobjednike i gubitnike predstojećih izbora. Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBIH) pokrenuo je projekat „2026. radnici glasaju za svoja prava“, a prvi rezultati analize programa stranaka izazvali su pravi politički zemljotres.
Anketa: Jedan zakon mijenja sve
Blic anketa provedena među radnicima otkrila je da borba za radnička prava više nije samo deklarativna priča. Čak 82% radnika ističe da im je odnos partija prema radničkim politikama ključan za donošenje odluke.
Zanimljivo je da bi, da su izbori sutra, skoro polovina radnika (49%) svoj glas dala strankama Trojke, navodeći neradnu nedjelju kao isključivi razlog. Ipak, alarmantno je da 33% radnika i dalje ne zna za koga glasati ili uopšte ne planira izaći na izbore, što otvara ogroman prostor za političku borbu u finišu kampanje.
Crna i bijela lista: Ko su (ne)prijatelji radnika?
Analiza programa i statuta osam ključnih političkih stranaka u BiH, koju su predvodile dr. Berina Beširović i Zerina Kalamujić, pokazala je drastične razlike u pristupu:
- Visoka podrška: Naša stranka i SDP ocijenjeni su kao opcije koje dosljedno zagovaraju zaštitu radnika i pravo na odmor. Njihovi predstavnici jasno podržavaju neradnu nedjelju kao civilizacijsko dostignuće.
- Srednja podrška: Narod i Pravda (NiP) zauzima sredinu. Iako deklarativno podržavaju radnike, analitičari primjećuju izostanak jedinstvenog stava o neradnoj nedjelji, uz pojedince koji su otvoreno kritikovali odluke koje je njihova stranka podržala.
- Niska podrška: Na začelju kolone nalaze se SDA, SBiH, DF, HDZ i SNSD. Kod ovih stranaka zabilježen je značajan raskorak između onoga što obećavaju i onoga što rade u praksi. Analiza STBIH ukazuje na njihovu tendenciju da relativizuju mjere poput neradne nedjelje, pravdajući to „ekonomskim rizicima“ ili političkim kontekstom.
Moć pojedinca naspram stranačke mašinerije
Predsjednica sindikata Mersiha Beširović upozorava da radnici često ne povezuju političke predstavnike sa njihovim stvarnim djelima.
„Želimo radnicima ponuditi informacije koje u fokus stavljaju čovjeka – onoga koji glasa i onoga za koga se glasa“, poručila je Beširović.
Iz sindikata poručuju da projekat zadržava neutralnost, ali da više neće dozvoliti da radnička prava budu moneta za potkusurivanje. Drugi dio projekta podrazumijeva direktno anketiranje političara, čiji će odgovori biti javno objavljeni, kako bi radnici tačno znali koga šalju u klupe koje odlučuju o njihovoj sudbini.