Mandić: Građevinska dozvola za radove na Vrućici je nezakonita, Vrbas mora biti dodatno zaštićen

Igor Mandić, odbornik u Skupštini grada Banjaluka iz Pokreta za pravdu i red, održao je danas konferenciju za medije na kojoj je iznio nove informacije u vezi sa izgradnjom šetališta na potezu od Vrućice do takozvane Švedske plaže.

Mandić je rekao da je uređenje obala Vrbasa „vruća banjalučka tema“ još od prošle godine, kada su, kako je naveo, bageri u Šeheru ulazili direktno u korito rijeke Vrbas.

„Uređenje obala Vrbasa je vruća banjalučka tema još od prošle godine, kada smo vidjeli da u Šeheru bageri ulaze direktno u korito rijeke Vrbas, čime se na najgrublji mogući način uništava i skrnavi biodiverzitet same rijeke“, rekao je Mandić.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Podsjetio je da je projekat ove godine nastavljen na potezu od Gradskog mosta do Rebrovca, te dodao da je imao uvid u projektnu dokumentaciju.

„Iz perspektive arhitektonsko-građevinske struke ta dokumentacija je kompletna, ali iz perspektive zaštite biodiverziteta, biologije i ekologije, Vrbas će biti grubo narušen. Ova posljednja sječa drveća na samoj obali Vrbasa samo je jedan od primjera i nadam se da se takve stvari više neće ponavljati“, istakao je Mandić.

Govoreći o prošlogodišnjim radovima na potezu Švedska plaža–Vrućica, Mandić je rekao da javnost nikada nije imala uvid u projektnu dokumentaciju, niti u konkretnu građevinsku dozvolu za taj projekat.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

„Znamo da je Centar za životnu sredinu sudskim putem tražio uvid u građevinsku dozvolu i taj spor dobio. Međutim, koliko sam ja informisan, Centar za životnu sredinu još uvijek nije dobio na uvid tu građevinsku dozvolu“, rekao je on.

Mandić tvrdi da je, kako kaže, „nekim svojim kanalima“ uspio doći do građevinskih dozvola za radove koji su prošle godine izvođeni na Vrućici.

„To je ova građevinska dozvola, odnosno rješenje koje je izdato u oktobru, dok su radovi na Vrućici počeli sredinom godine, negdje u julu. Dakle, radovi su počeli prije kompletne dokumentacije“, rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, problematičan nije samo datum izdavanja dozvole, već i nadležnost organa koji ju je izdao.

„Ova građevinska dozvola obuhvata katastarsku česticu 1795/1, a ta čestica ulazi u obuhvat nacionalnog spomenika, prema odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika broj 07.9-2.3-81/20-4 od 15. jula 2020. godine“, naveo je Mandić.

On tvrdi da građevinsku dozvolu za taj prostor nije mogla izdati Gradska uprava Banjaluka.

„Građevinsku dozvolu za ovaj prostor, za ovu česticu, može izdati samo ministarstvo. Radi se o dozvoli koju bi moglo da izda jedino Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, a nikako Gradska uprava Banjaluka, odnosno nadležno odjeljenje u okviru Gradske uprave“, rekao je Mandić.

Zbog toga, kako tvrdi, „ova građevinska dozvola je potpuno nezakonita“.

Mandić je dodao da se isti argument, prema njegovom mišljenju, odnosi i na saglasnost „Voda Srpske“.

„Budući da se radi o površini koja je pod zaštitom kao nacionalni spomenik, riječ je o dokumentu koji je napravljen da bi se zadovoljila forma. Međutim, taj dokument je u potpunosti nezakonit i ne može biti osnov za izvođenje radova na tim česticama“, rekao je Mandić.

On je iznio i tvrdnju da je, zbog veza ljudi koji vode banjski centar u Šeheru sa vlastima na republičkom nivou, došlo do dogovora između gradske i republičke vlasti.

„Projekat je, međutim, započeo. Jedan dio je urađen, ‘Vode Srpske’ su dale saglasnost, a znamo da je gore otvoren banjsko-rekreativni centar, odnosno lječilište, kojem u svakom slučaju odgovara da njegovi pacijenti imaju šetalište uz rijeku. Vjerujem da je po toj liniji, budući da su ljudi koji vode taj banjski centar u bliskoj vezi sa vlastima na republičkom nivou, došlo do jednog sporazumnog rješenja između gradske uprave i vlasti na republičkom nivou. Tako je kompletirana ta projektna dokumentacija, koja je, još jednom naglašavam, nezakonita“, izjavio je Mandić.

Govoreći o daljim koracima, Mandić je rekao da njegova ideja nije samo da se utvrdi odgovornost za konkretne radove, već da se Vrbas dodatno institucionalno zaštiti.

„Moja ideja, s obzirom na sve ove probleme u vezi sa uređenjem obala Vrbasa, jeste da se Vrbas dodatno institucionalno zaštiti“, rekao je on.

Kako je pojasnio, pod institucionalnom zaštitom misli na proglašenje određenih većih zona zaštite.

„Kada kažem institucionalno, mislim na proglašenje određenih većih zona zaštite. Međutim, tu ćemo morati uzeti u obzir Prostorni plan Republike Srpske, prema kojem je predviđeno da, recimo, kanjon Tijesno bude zaštićen kao spomenik prirode, a da prostor od Bočca do Krupe na Vrbasu bude rezervat“, naveo je Mandić.

Kada je riječ o samom gradskom području Banjaluke, Mandić kaže da će zaštita vjerovatno biti moguća samo parcijalno.

„Područje u samom gradu Banjaluci, nažalost, koliko sam se konsultovao sa ljudima iz struke, moći će da se zaštiti samo parcijalno. Određene zone, određeni dijelovi vodotoka i obale moraće da se zaštite kako nam se ne bi dešavali propusti kakvi su se desili prije petnaestak dana, kada je došlo do sječe drveća“, rekao je on.

Dodao je da je razgovarao sa stručnjacima sa Prirodno-matematičkog fakulteta o posljedicama takvih zahvata.

„Znamo šta to znači za samu rijeku i njen živi svijet. Imao sam priliku da čujem stručna lica sa Prirodno-matematičkog fakulteta i da naučim šta to znači za samu rijeku i za biodiverzitet“, rekao je Mandić.

Na pitanje novinara koji su naredni koraci, s obzirom na to da posjeduje rješenje za koje tvrdi da je nezakonito, Mandić je odgovorio da je Centar za životnu sredinu već podnio krivičnu prijavu.

„Koliko sam upućen, Centar za životnu sredinu je već podnio krivičnu prijavu u vezi sa ovim projektom i oni će tu krivičnu prijavu dopuniti. Nema potrebe da se ide sa duplim prijavama“, rekao je Mandić.

Naglasio je da njegov primarni cilj nije kažnjavanje, već prevencija budućih štetnih zahvata na obalama Vrbasa.

„Moj primarni cilj nije samo kažnjavanje, da se tako izrazim. Moj primarni cilj je da se djeluje preventivno i da se obale Vrbasa, kao i sama rijeka, zaštite od budućih propusta i budućih projekata koji bi mogli da naruše izgled obala rijeke i biodiverzitet koji rijeka i njene obale imaju“, zaključio je Mandić.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije