Rast BDP-a usporio je na 2,1 posto u 2025. godini, u odnosu na 3,2 posto godinu ranije, što odražava slabiju potrošnju, povišenu inflaciju i političku neizvjesnost.
Opšti izbori bi u kratkom roku mogli zadržati fiskalni deficit na povišenom nivou, iako javni dug ostaje umjeren.
Očekuje se da će se rast postepeno oporavljati, ali ostaje umjeren, i mogao bi dostići 3,2 posto do 2028. godine.
Ekonomija Bosne i Hercegovine i dalje se suočava sa strukturnim ograničenjima koja usporavaju konvergenciju sa EU i ograničavaju rast životnog standarda. Iako je makroekonomska stabilnost očuvana, dugotrajne ranjivosti nastavljaju opterećivati rast i otpor nost ekonomije.
Strukturne slabosti i dalje negativno utiču na dugoročni rast i javne finansije. Iseljavanje i starenje stanovništva smanjuju radnu snagu, dok niska produktivnost, neusklađenost vještina, visoka stopa nezaposlenosti kao i neformalna ekonomija, ograničavaju rast. Veliko oslanjanje na energiju iz uglja i niske cijene ugljika uzrok su proizvodnje s visokim emisijama i izlažu ekonomiju rizicima po konkurentnost u okviru EU CBAM-a.
Realni rast BDP-a usporio je na 2,1 posto u 2025. godini, sa 3,2 posto u 2024. godini, što je posljedica pada potrošnje. U srednjem roku očekuje se da će realni rast ostati umjeren, i postepeno rasti te dostići oko 3,2 posto do 2028. godine. Očekuje se da će inflacija ostati povišena u narednom period, a u srednjem roku procjenjuje se da bi inflacija mogla pasti na ispod 2 posto. Međutim, geo političke tenzije i domaći politički izazovi predstavljaju značajne negativne rizike, te moguće revizije na niže.
Očekuje se da će realni rast ostati umjeren do 2028. godine, zbog čega otvaranje novih radnih mjesta postaje još važnije. Unapređenje reformi koje podržavaju privatne investicije, produktivnost i vještine bit će ključno za stvaranje novih radnih mjesta, koje će kao rezultat imati trajne ekonomske prilike.