Zasjedali su u utorak predsjednici političkih stranaka koje su članice HNS-a, i na sastanku je usaglašen prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH i izmjene Ustava BiH. Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović je kazao kako je prijedlog poslan predstavnicima SAD-a i EU, te da će biti upućen i drugim političkim strankama. Naveo je kako se prijedlogom definira izbor članova Predsjedništva BiH, način izbora delegata u Domu naroda Parlamenta BiH i Kluba Hrvata Doma naroda PFBiH.
“Zajednički i jedinstven stav je da je to ona linija ispod koje nitko od nas neće ići”, poručio je Cvitanović.
Prema njegovim riječima, ta donja linija predstavlja “legitimno predstavljanje, konstitutivnost i ravnopravnost naroda u minimumu”.
Selo gori, a Čović se češlja
Dakle, HDZ BiH i njegovi partneri planiraju što prije mijenjati Izborni zakon u instituciji koja je već pola godine blokirana. A kako odblokirati državni Parlament i ostale državne institucije HDZ ne razmišlja, niti potencira tu problematiku. Bave se Čović i njegovi partneri isključivo onim što Čovića zanima i što će donijeti samo njemu korist u svim narednim izbornim procesima. Istovremeno HDZ i partneri se postavljaju ucjenjivački prema ostatku parlamentarnih stranaka, pa tako sedmicama prijete prvo neodržavanjem izbora, a sada i njihovim bojkotom izbora ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon BiH. Selo gori, a baba se češlja, najkraće bi se mogla opisati politika HDZ-a i Dragana Čovića posljednjih mjeseci.
Šef Kluba SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH i član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH Saša Magazinović za Buku kaže da pregovarati u situaciji kada ništa ne funkcioniše i stvarati privid normalnosti baveći se Izbornim zakonom ide u korist onih koji imaju namjeru da razvaljuju državne institucije i državu Bosnu i Hercegovinu.
“Mjesecima govorim da je potpuno nesvrsishodno razgovarati o bilo čemu osim o deblokadi funkcionisanja institucija a odnedavno i poništavanju donešenih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske i odluka koje su kao i zakoni neustavni. Izborni zakon je izuzetno važno pitanje, posebno segment zakona koji se tiče fer i poštenih izbora pošto je to nešto što mi u Bosni i Hercegovini nemamo, ali u ovom trenutku to nikako nije prioritetno pitanje i stavljajući to u prvi plan nekako se devalvira ozbiljnost situacije i političke i sigurnosne koja je nastala djelovanjem gospodina Dodika koji se krije iza Narodne skupštine Republike Srpske”, ističe Magazinović.
Prema njegovim riječima, u trenucima kada SNSD nije prisutan u Parlamentu BiH, onda HDZ postaje SNSD umjesto SNSD-a.
“Samo što se oni ljute kad im neko tako očiglednu i vidljivu stvar kaže u lice. Sprega gospode Čovića i Dodika je očigledna i to je njihovo političko pravo da budu saveznici, kao što drugi imaju pravo na potpuno drugačiji stav i političko djelovanje. Sve dok misle da se ucjenama i blokadama državnih institucija neko može prisiliti da im ispunjava njihove želje, od dogovora neće biti ništa. Da bi se razgovaralo na jedan kredibilan način o Izbornom zakonu i svim drugim temama, potrebno je ispuniti nekoliko preduslova. Prije svega, vratiti se u institucije i deblokirati ih, jer nije dovoljno samo vratiti se, već i raditi svoj posao. Poništiti zakone Narodne skupštine RS-a i poništiti odluke NSRS-a koje su neustavne i vode ka smanjivanju ingerencija države”, podvlači zastupnik SDP-a BiH.
Mirjana Marinković Lepić, zastupnica Naše stranke u državnom Parlamentu, smatra da je izborna reforma od početka bila osuđena na propast obzirom da u Interresornoj radnoj grupi nema stručnjaka i članova Centralne izborne komisije BiH.
“Smatram da je nepotrebno da se insistira na reformi Izbornog zakona obzirom da vidimo kakvo nam je stanje u zemlji i mislim da bi eventualne neke izmjene u dogovoru lidra nacionalnih stranaka bile mimo onoga što su evropske vrijednosti i što bi mi zaista trebali imati. Trenutno to nije prioritet i mislim da se Interresorna radna grupa neće uspjeti oko toga dogovoriti. Vidimo i ove igre političke koje se igraju. Aleksandar Vučić sa Dodikom izigrava onu igru lošeg i dobrog momka, kao što to često radi sa svojim saradnicima. U smislu on je fin, ali, eto, drugi imaju različito mišljenje. To je jedna vrsta farse i to od Vučića ne dolazi iskreno, on se i dalje petlja u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine kao uostalom i lideri iz Hrvatske”, naglašava za Buku Marinković Lepić.
Koga zastupa Angelina Eichhorst?
I izmjene Izbornog zakona po ideji HDZ-a i Dragana Čovića smatra jednom vrstom igre.
“Neko ko stalno propagira evropske vrijednosti a želi da se glasa po etničkom principu, dakle, to su apsolutno loše namjere. To je kontradiktorno. Mislim da liderima tri nacionalne stranke odgovara ovakva situacija. Nikome od njih nije ni stalo da se Izborni zakon napravi u skladu sa evropskim principima i sa primjenom presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ono što bih ja smatrala trenutno minimumom izmjene Izbornog zakona je elektronsko glasanje i otklanjanje malverzacija u toku izbornog procesa, ali imamo nekih naznaka od CIK-a da se to može urediti i njihovim podzakonskim aktima, odnosnono da za to nije potrebna izmjena Izbornog zakona”, riječi su zastupnice Naše stranke.
Prethodnih dana su se u medijima pojavljivale i najave kako će u narednim danima u BiH opet stići američke i evropske diplomate Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, koji su i do sada moderirali sastanke na temu izmjena Izbornog zakona BiH.
Magazinović kaže kako ne želi ni na koji način kriviti diplomate koje rade na Izbornom zakonu jer je to njihov zadatak.
“Međutim, imam potrebu da postavim pitanje čije stavove zastupa gospođa Eichhorst, jer kada sam bio u Bruxellesu i razgovarao s evropskim parlamentarcima ubjedili su me da to nisu stavovi Evropskog parlamenta. Isto tako su me u Bruxellesu ubijedili da to nisu stavovi ni Evropske komisije. Dakle, ostaje nejasno čije stavove ona zastupa, jer ja bih volio vidjeti koja je evropska institucija donijela zaključke koji su ovdje oličeni kroz stavove gospođe Eichhorst. To nisu stavovi ni zemalja članica, jer u razgovorima sa ambasadorima u BiH možete čuti veliku zbunjenost i ograđivanje od stavova pojedinih uposlenika evropskih institucija. Ključno pitanje je da li modeli koji se nama predstavljaju nose evropske vrijednosti i da li ima neka zemlja u EU koja ima takvo rješenje. Da li postoje neki modeli u EU kojima mi težimo gdje se etnička grupa stavlja u prvi plan a ne pojedinac, čovjek”, govori Magazinović.