Vlade širom Evrope uvode subvencije, smanjuju poreze i mijenjaju energetsku politiku kako bi zaštitile građane i privredu od naglog rasta cijena benzina i dizela, potaknutog poremećajima u globalnoj opskrbi energentima zbog ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), sedam od deset država koje trenutno najaktivnije interveniraju kako bi ograničile ekonomske posljedice smanjene ponude energenata i visokih cijena goriva članice su Evropske unije, javlja Associated Press.
Mjere se znatno razlikuju među državama. Litvanija je prepolovila cijene željezničkih karata, Grčka povećava poreze na kockanje kako bi finansirala pomoć građanima, dok je Italija odgodila planirano zatvaranje elektrana na ugalj i pojednostavila procedure za naftne i plinske projekte.
Nizozemska je povećala sredstva za programe besplatnog poboljšanja energetske efikasnosti domaćinstava, a Poljska razmatra visoko oporezivanje rekordnih profita pojedinih proizvođača i trgovaca gorivom.
Evropska unija posebno je izložena poremećajima na energetskom tržištu jer uvozi gotovo svu naftu koju troši i oko 85 posto prirodnog plina. Uvoz ukupno pokriva oko 57 posto energetskih potreba Unije. Prema organizaciji Transport & Environment, građani EU trenutno samo za dizel dnevno izdvajaju oko 203 miliona eura više nego prije posljednjeg skoka cijena.
Članicama EU privremeno je omogućena veća fleksibilnost u dodjeli državne pomoći domaćinstvima i energetski intenzivnim sektorima, uključujući poljoprivredu, saobraćaj i ribarstvo.
Francuska je ove sedmice objavila paket pomoći vrijedan 450 miliona eura. Oko 5,5 miliona radnika koji prelaze veće udaljenosti do posla moći će dobiti po 100 eura za troškove goriva, dok su subvencije produžene i za poljoprivrednike, ribare i građevinske kompanije.
Njemačka je odlučila od 1. oktobra ponovo smanjiti poreze na gorivo, čime bi cijene benzina i dizela trebale pasti za 17 eurocenti po litru.
Španija je produžila ranije uvedene porezne olakšice na benzin i dizel u okviru paketa vrijednog pet milijardi eura.
Istovremeno su članice EU, u okviru dogovora 32 zemlje Međunarodne agencije za energiju, počele koristiti strateške rezerve kako bi se na svjetsko tržište plasiralo ukupno 400 miliona barela nafte.