Crni petak u Bosni i Hercegovini odavno više nije rezervisan za jedan dan ili vikend. Ove godine brojni trgovci i internet prodavnice počeli su reklamirati sniženja već početkom mjeseca, pretvarajući nekada jednodnevnu akciju u gotovo cjelomjesečnu kampanju.
Iako je do zvaničnog datuma Crnog petka ostalo više od 20 dana, natpisi o velikim popustima već su preplavili trgovine i internet stranice. Međutim, iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da kupci ne bi trebalo da nasjedaju na svaku primamljivu ponudu.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana „Tolerancijom protiv različitosti“ (ToPeeR) iz Doboja, smatra da Crni petak nikada ranije nije počeo tako rano i da trgovci nikada nisu vršili toliki pritisak na potrošače.
Tri stvari koje morate provjeriti prije kupovine
Šešlija je za „Nezavisne novine“ izdvojila tri ključne stvari na koje građani treba da obrate pažnju prije nego što se odluče za kupovinu.
Prva je provjera stvarne cijene proizvoda. Ako trgovac reklamira popust od 70 odsto, kupac treba da provjeri da li je sniženje zaista toliko i kolika je bila cijena prije akcije.
Druga zamka krije se u nepreciznim reklamnim porukama poput „popust do 70 odsto“. Takva formulacija ne znači da su svi proizvodi sniženi za taj procenat, jer se stvarni popust može odnositi samo na mali broj artikala, dok ostali imaju znatno niže sniženje.
Treće upozorenje odnosi se na internet kupovinu i sve veći broj onlajn prodavaca, uključujući platforme poput Temua. Prije naručivanja važno je provjeriti ko stoji iza prodavnice, da li je riječ o registrovanom trgovcu i da li su na internet stranici dostupni pouzdani podaci o prodavcu.
„Prvo bih upozorila da provjere sadašnje cijene i ukoliko je neko obećao sniženje od 70 odsto, to mora biti 70 odsto. Drugo na šta posebno treba da obrate pažnju jeste tamo gdje su nedefinisana pojeftinjenja, gdje stoji do 70 odsto, jer i jedan odsto je do 70 odsto“, upozorila je Šešlija.
Dodala je da je posebno važno provjeriti ozbiljnost i registraciju internet trgovaca prije nego što se obavi narudžba.
Zašto Crni petak u BiH često znači rasprodaju zaliha?
Prema ocjeni Šešlije, domaći trgovci još nisu dostigli nivo sniženja kakav je karakterističan za pojedina zapadna tržišta.
Kako ističe, kod nas se akcije često koriste kao prilika da se prodaju proizvodi koji se slabije prodaju ili da se trgovci oslobode postojećih zaliha.
Na zapadnim tržištima, smatra ona, konkurencija je izraženija, a zakonska pravila i kontrola odnosa između trgovaca i potrošača stroži, zbog čega trgovci više vode računa o transparentnosti ponuda.
Šešlija navodi i da se u razvijenijim tržišnim sistemima Crni petak planira unaprijed, kao dio godišnje poslovne strategije, dok se kod domaćih trgovaca često svodi na marketinšku kampanju.
Crni petak postao mnogo više od obične rasprodaje
Osim ekonomskog aspekta, Crni petak ima i značajan uticaj na ponašanje potrošača. Sociološkinja Mirjana Čeko smatra da je ovaj događaj prerastao u svojevrsni ritual potrošnje, u kojem kupovina nije uvijek posljedica stvarne potrebe.
Prema njenom objašnjenju, savremeni potrošači često kupuju pod uticajem trendova, reklamnih poruka i osjećaja da propuštaju posebnu priliku ako ne reaguju odmah.
„Ljudi ne kupuju isključivo zbog stvarne potrebe ili racionalne kalkulacije, već vođeni trendovima, reklamnim narativima i pritiskom pripadanja određenom društvenom ritmu“, istakla je Čeko.
Ona upozorava da se kroz reklamne kampanje stvara osjećaj hitnosti i euforije, uz poruku da je određena ponuda dostupna samo ograničeno vrijeme.
U takvim okolnostima potrošnja postaje društvena norma, a odluke o kupovini sve češće se donose pod pritiskom, umjesto na osnovu stvarnih potreba i finansijskih mogućnosti.
Posebno je izražen paradoks u društvima poput našeg, gdje su platežna moć građana i ekonomska sigurnost ograničene, a reklamne kampanje podstiču potrošnju i stvaraju utisak da je upravo sada pravi trenutak za kupovinu.
Zato je prije svake kupovine važno uporediti cijene, provjeriti stvarni iznos popusta i uvjeriti se da je internet prodavac pouzdan. Veliki natpis „70 odsto sniženja“ ne mora nužno značiti i dobru ponudu.