Južna interkonekcija, projekat koji bi Bosni i Hercegovini trebalo da omogući pristup američkom gasu preko Hrvatske i terminala na Krku, suočava se s nizom otvorenih pitanja koja bi mogla usporiti njegovu realizaciju. Iako među političkim i poslovnim akterima postoji načelna saglasnost o značaju novog pravca snabdijevanja gasom, sve je više nepoznanica u vezi s finansiranjem, dokumentacijom, transportnim kapacitetima i državnom imovinom.
Posebno je neizvjesno koliko će politički predstavnici iz Sarajeva biti spremni da aktivno podrže projekat nakon što je zakonskim rješenjem iz njegove realizacije isključen BH gas, a uloga investitora dodijeljena američkoj kompaniji AAFS.
Iz dosadašnjih izjava i odgovora uključenih strana može se zaključiti da nema najava direktne blokade, ali ni jasnih garancija da će sve biti završeno u predviđenim rokovima.
Hrvatska traži dugoročne garancije, a finansijska konstrukcija još nije razjašnjena
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na povezivanje gasovodnog sistema BiH sa Hrvatskom. Hrvatska je izrazila zainteresovanost za realizaciju projekta, ali insistira na tome da bh. strana prethodno obezbijedi jasnu finansijsku konstrukciju i dugoročno rezerviše transportne kapacitete kroz hrvatski gasovodni sistem.
Prema dostupnim informacijama, riječ je o obavezama koje bi mogle trajati više decenija, bez obzira na to da li će ugovorene količine gasa zaista biti preuzimane.
Takav zahtjev predstavlja dodatni izazov za američkog investitora, koji bi morao dokazati da raspolaže novcem potrebnim za izgradnju infrastrukture, ali i obezbijediti saglasnost nadležnih institucija Federacije BiH za dugoročne finansijske obaveze.
Drugim riječima, nije dovoljno samo izgraditi gasovod. Potrebno je unaprijed riješiti i pitanje ko će plaćati transport kroz Hrvatsku, pod kojim uslovima i uz kakve garancije.
AAFS traži dokumentaciju, BH gas ne daje konkretan odgovor
Dodatne nejasnoće pojavile su se oko studije izvodljivosti, odnosno dokumentacije neophodne za pripremu i realizaciju projekta.
Predstavnici američke kompanije AAFS tvrde da nisu dobili potrebnu dokumentaciju za izradu studije izvodljivosti. Prema njihovim navodima, BH gas nije mogao dostaviti postojeću studiju jer je ona u vlasništvu Evropske unije.
Međutim, iz Evropske unije je nezvanično rečeno da nisu upoznati sa takvim objašnjenjem.
Na pitanja o tome da li je AAFS zvanično zatražio studiju izvodljivosti i da li mu je ona dostavljena, iz BH gasa nije stigao direktan odgovor.
Umjesto toga, iz ovog preduzeća naveli su da redovno komuniciraju i koordiniraju aktivnosti sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, kao i sa novoimenovanim investitorom.
U BH gasu podsjećaju da je Parlament Federacije BiH u aprilu usvojio zakon kojim je njihovo preduzeće isključeno iz projekta, a realizacija povjerena američkoj kompaniji AAFS.
Istovremeno poručuju da podržavaju izgradnju gasovoda i da će postupati u skladu sa zakonskim obavezama i nadležnostima koje su im dodijeljene.
„S obzirom na to da projekat Južna interkonekcija BiH – RH treba omogućiti diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja gasom, te time doprinijeti povećanju ukupne energetske sigurnosti BiH, od krucijalnog značaja je implementacija projekta u najavljenim rokovima, posebno uvažavajući usvojenu legislativu EU koja se odnosi na postepeni prekid uvoza ruskog gasa do kraja 2027. godine“, naveli su iz BH gasa.
Nova studija izvodljivosti i pitanje državne imovine
Jedno od najvažnijih pitanja jeste kako će projekat biti završen u planiranim rokovima ukoliko bude potrebno ponovo pokretati postupak izrade studije izvodljivosti.
Bez odgovarajuće dokumentacije teško je precizno utvrditi tehničke, finansijske i druge uslove realizacije, što može uticati i na dinamiku budućih radova.
Dodatnu komplikaciju predstavlja pitanje državne imovine. Ukoliko se pokaže da su za izgradnju gasovoda potrebna imovinskopravna rješenja na nivou BiH, proces bi mogao biti dodatno usporen zbog političkih i institucionalnih neslaganja.
U takvim okolnostima teško je procijeniti kada bi projekat mogao biti završen, a otvoreno ostaje i pitanje da li bi neriješeni imovinski odnosi mogli dovesti do višegodišnjeg zastoja.
Hoće li se ponoviti višegodišnje političko nadmudrivanje?
Južna interkonekcija već godinama je predmet političkih sporova. U ranijoj fazi realizacije neslaganja sa hrvatske strane odnosila su se na predviđenu ulogu BH gasa kao nosioca projekta.
Sada, nakon promjene zakonskog okvira i uključivanja američkog investitora, pojavljuju se nova pitanja u vezi sa nadležnostima, dokumentacijom i obavezama domaćih institucija.
Zbog toga postoji rizik da se raniji politički sporovi nastave u drugačijem institucionalnom obliku. Ipak, za sada nema dovoljno osnova da se tvrdi da će bilo koja politička strana projekat blokirati.
Mnogo toga zavisiće od spremnosti nadležnih institucija da obezbijede potrebne dozvole, riješe imovinskopravna pitanja i prihvate finansijske obaveze koje bi dugoročno pratile korištenje gasovoda.
Vašington bi mogao imati presudnu ulogu
U cijeloj priči posebno je važna uloga američke administracije, odnosno procjena koliko je Južna interkonekcija značajna za američke energetske i strateške interese na Balkanu.
Administracija Donalda Trampa više puta je naglašavala značaj komercijalne saradnje sa drugim državama, ali i potrebu da takvi projekti budu zasnovani na zajedničkom interesu i uzajamnoj koristi.
Američki državni sekretar Marko Rubio ranije je poručio da Sjedinjene Države namjeravaju da sa drugim zemljama sarađuju na komercijalnim projektima kada postoji obostrani interes i odgovarajuće partnerstvo.
Upravo od toga koliko će Vašington biti spreman da politički i diplomatski podrži realizaciju Južne interkonekcije moglo bi zavisiti i koliko će domaći i regionalni akteri biti spremni da ubrzaju rješavanje otvorenih pitanja.
Za BiH bi ovaj projekat značio dodatni pravac snabdijevanja prirodnim gasom i mogućnost smanjenja zavisnosti od postojećih dobavnih pravaca. Međutim, između političkih najava i stvarne izgradnje infrastrukture i dalje stoje finansijska, pravna i institucionalna pitanja na koja još nema potpunih odgovora.