Najveća nuklearna elektrana u Evropi, Zaporižja, u nedjelju, 8. novembra, potpuno je izgubila vanjsko napajanje električnom energijom, zbog čega su aktivirani rezervni dizel-generatori. Ukrajinski državni operater Energoatom upozorio je da takva situacija predstavlja ozbiljnu prijetnju nuklearnoj sigurnosti, dok uprava elektrane koju su postavile ruske vlasti tvrdi da svi sigurnosni sistemi funkcionišu i da je nivo radijacije u granicama normale.
Elektrana, koja se nalazi na teritoriji Ukrajine pod ruskom okupacijom, ostala je bez posljednje funkcionalne veze s vanjskom elektroenergetskom mrežom u 2.36 časova po lokalnom vremenu.
Prema saopštenju Energoatoma, isključena je dalekovodna linija Ferosplavna-1, napona 330 kilovolti, koja je postrojenje povezivala s elektroenergetskim sistemom. Pokušaj automatskog ponovnog uključivanja nije uspio, pa se elektrana sada oslanja na rezervne dizel-generatore.
Ruska uprava navodi da je do isključenja došlo aktiviranjem automatskih zaštitnih sistema zbog oštećenja, dok Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštava da uzrok i tačna lokacija najnovijeg prekida još nisu utvrđeni.
Šesnaesti potpuni prekid napajanja od početka godine
Prema podacima Energoatoma, ovo je već šesnaesti put od početka 2026. godine da je nuklearna elektrana Zaporižja potpuno izgubila vanjsko napajanje električnom energijom.
Ukrajinski operater upozorava da rad u takvim uslovima predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik, jer održavanje neophodnih funkcija postrojenja zavisi od pouzdanosti rezervnih generatora.
U slučaju njihovog kvara ili nedostatka goriva moglo bi doći do prekida rada sistema potrebnih za hlađenje nuklearnog goriva.
„Gubitak vanjskog napajanja elektrane predstavlja kritičnu prijetnju nuklearnoj i radijacijskoj sigurnosti“, upozorio je Energoatom.
Kompanija je ponovila da se dugoročna nuklearna sigurnost postrojenja može osigurati tek njegovim vraćanjem pod ukrajinsku kontrolu.
Ruska uprava tvrdi da je nivo radijacije normalan
Uprava elektrane koju su postavile ruske vlasti saopštila je putem ruske aplikacije MAX da rezervni dizel-generatori obezbjeđuju električnu energiju za opremu neophodnu za održavanje sigurnog stanja postrojenja.
„Osoblje nuklearne elektrane Zaporižja prati sve radne parametre opreme. Sve neophodne mjere za održavanje sigurnog stanja energetskih blokova provode se u potpunosti“, navodi se u saopštenju.
Ruska uprava tvrdi i da su nivoi radijacije unutar elektrane i u okolnoj zoni nadzora u granicama normale.
Zasad nema izvještaja o povećanju nivoa radijacije niti potvrde da je došlo do oštećenja nuklearnog goriva. Ipak, gubitak vanjskog napajanja predstavlja ozbiljan problem čak i kada su svi reaktori isključeni.
Zašto je elektrani potrebna struja kada reaktori ne rade?
Nuklearna elektrana Zaporižja ima šest reaktora, koji su zbog rata isključeni iz proizvodnje električne energije. Međutim, prestanak proizvodnje ne znači da je nestala potreba za električnom energijom.
Nuklearno gorivo i nakon gašenja reaktora nastavlja oslobađati preostalu toplotu, zbog čega sistemi za hlađenje moraju neprekidno funkcionisati.
Struja je neophodna i za rad sigurnosnih sistema, kao i za hlađenje bazena u kojima se nalazi istrošeno nuklearno gorivo.
U normalnim okolnostima elektrana se napaja iz vanjske elektroenergetske mreže, dok dizel-generatori predstavljaju rezervno rješenje za vanredne situacije.
Dugotrajno oslanjanje na generatore povećava rizike, posebno u slučaju tehničkih kvarova ili problema sa snabdijevanjem gorivom.
IAEA: Zalihe goriva dovoljne za približno dvije sedmice
Prema informacijama koje je prenio Reuters, Međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila je da elektrana raspolaže zalihama dizel-goriva dovoljnim za rad ograničenog broja rezervnih generatora tokom približno dvije sedmice.
To ne znači da bi nakon isteka tog perioda automatski došlo do nuklearne nesreće, ali pokazuje koliko je važno što prije obnoviti stabilno vanjsko napajanje.
Glavni dalekovod Dniprovska nije dostupan najmanje od 23. oktobra, zbog čega je elektrana i prije najnovijeg incidenta zavisila od samo jedne funkcionalne vanjske veze.
U septembru je, uz posredovanje IAEA-e, postignuto lokalno primirje koje je omogućilo popravku oštećenog dalekovoda, nakon prethodnog dužeg prekida napajanja koji je počeo 20. avgusta.
Najnoviji incident ponovo je pokazao koliko je snabdijevanje elektrane ranjivo tokom ratnih djelovanja.
Elektrana pod ruskom kontrolom od početka invazije
Ruske snage zauzele su nuklearnu elektranu Zaporižja u prvim sedmicama invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Od tada je postrojenje jedno od glavnih žarišta međunarodne zabrinutosti zbog mogućnosti nuklearne nesreće izazvane ratnim djelovanjima, prekidima napajanja ili problemima s hlađenjem.
Moskva i Kijev međusobno se optužuju za ugrožavanje sigurnosti elektrane, dok IAEA nastoji održati prisustvo svojih stručnjaka i osigurati minimalne uslove za bezbjedno funkcionisanje postrojenja.
Najnoviji prekid napajanja dolazi u trenutku intenziviranih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, zbog kojih su stotine hiljada stanovnika ostale bez električne energije.
Iako zasad nema potvrđenih znakova povećane radijacije, nastavak oslanjanja na rezervne generatore predstavlja dodatni izazov za sigurnost najveće nuklearne elektrane u Evropi.