Proizvođači će morati da olakšaju popravke, obezbijede rezervne dijelove i potrebne informacije, dok će potrošači u određenim slučajevima imati dodatnih 12 mjeseci zaštite ako izaberu popravku umjesto zamjene uređaja. Cilj EU je da popravka ponovo postane isplativija od kupovine novog proizvoda.
Pokvarena veš-mašina, usisivač ili drugi kućni uređaj u Evropskoj uniji ubuduće ne bi trebalo automatski da završi u otpadu samo zato što je njegova popravka skupa ili komplikovana, prenosi EUpravo zato
Nova evropska pravila o „pravu na popravku“ trebalo bi da promijene odnos proizvođača i potrošača, produže životni vijek uređaja i smanje količinu elektronskog i kućnog otpada.
Direktiva je stupila na snagu još 2024. godine, dok su države članice imale rok do 31. jula 2026. da je prenesu u nacionalna zakonodavstva.
Proizvođači moraju omogućiti popravku
Nova pravila predviđaju da potrošači mogu zahtijevati popravku proizvoda koji su tehnički popravljivi, poput veš-mašina, usisivača i određenih elektronskih uređaja.
Proizvođači moraju omogućiti pristup potrebnim rezervnim dijelovima, alatima i informacijama za popravku, pod uslovima predviđenim pravilima EU. Popravka treba da bude izvršena u razumnom roku i po razumnoj cijeni.
Posebno je važno što nova pravila nastoje smanjiti mogućnost da proizvođači tehničkim ili softverskim rješenjima nepotrebno onemogućavaju popravku.
Za potrošača to znači jednostavniji pristup informacijama o tome koliko popravka košta, koliko traje i kakve su druge mogućnosti.
Popravka produžava zaštitu potrošača
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na proizvode koji se pokvare u periodu odgovornosti prodavca.
Potrošač zadržava mogućnost izbora između popravke i zamjene proizvoda, a ukoliko izabere popravku, period odgovornosti prodavca produžava se za najmanje 12 mjeseci nakon popravke.
To je važan podsticaj da se uređaj popravi umjesto da se odmah kupuje novi.
Međutim, jedno pitanje ostaje posebno važno: šta će se u praksi smatrati „razumnom cijenom“ popravke.
Ako popravka bude gotovo jednako skupa kao novi uređaj, potrošači će i dalje imati snažan motiv da kupe novi proizvod.
Cilj je manje otpada i duži život uređaja
Evropska unija pravo na popravku povezuje i sa ciljevima cirkularne ekonomije.
Prema podacima Savjeta EU, odbačeni uređaji povezani su sa oko 261 milion tona emisija gasova sa efektom staklene bašte, dok se za proizvodnju nove robe troše velike količine sirovina. Produžavanje vijeka proizvoda zato bi trebalo da smanji i količinu otpada i potrošnju kritičnih sirovina.
Ideja je jednostavna: ako se pokvareni uređaj može popraviti, nije potrebno odmah proizvoditi i kupovati potpuno novi.
Problem je što je popravka danas često ekonomski neisplativa.
Dio uređaja projektovan je tako da je određenu komponentu teško zamijeniti ili je ona povezana sa većim sklopom, zbog čega relativno mali kvar može rezultirati velikim računom za servis.
Evropska platforma pomoći će građanima da pronađu servis
Još jedna novina biće evropska internet platforma koja bi trebalo da poveže potrošače sa servisima za popravku.
Prema aktuelnim informacijama Savjeta EU, platforma bi trebalo da bude dostupna od 2027. godine, kao proširenje portala „Your Europe“. Na njoj bi građani trebalo lakše da pronađu dostupne servise i ponude za popravku u svojoj zemlji.
Serviseri će moći potrošačima ponuditi i evropski obrazac sa jasnim informacijama o uslovima popravke, vremenu potrebnom za servis, cijeni i mogućem zamjenskom proizvodu.
Hoće li popravka zaista biti jeftinija?
Upravo tu će se vidjeti koliko će nova pravila zaista promijeniti svakodnevni život građana.
Sama obaveza proizvođača da omoguće popravku neće automatski značiti da će svaki servis biti jeftin.
Ključ će biti dostupnost rezervnih dijelova, cijena rada, vrijeme čekanja i odnos cijene popravke prema cijeni novog uređaja.
Evropska komisija i institucije EU očekuju da nova pravila podstaknu razvoj sektora popravki, produže trajanje proizvoda i smanje pritisak na okoliš. Savjet EU navodi i očekivani ekonomski efekat od oko 4,8 milijardi eura rasta i investicija u EU.
Za potrošače je, međutim, najvažnija jedna stvar: pokvaren uređaj više ne bi trebalo tako lako otpisati ako postoji realna mogućnost da bude popravljen.
Ako sistem bude funkcionisao kako je zamišljeno, odluka „popraviti ili kupiti novo“ u Evropi bi ubuduće mogla biti znatno drugačija nego danas.