Nakon što su srbijanski i kosovski predsjednik tijekom vikenda najavili kako žele započeti razgovore o izmjeni granica, pred EU je novo i neizvjesno razdoblje i borba s novim dilemama. Na neki način nastavak je to njihove agonije započete tijekom 90-ih i rata koji je razorio Jugoslaviju.
Službenici i diplomati još uvijek pokušavaju shvatiti razmjere i implikacije te objave, koja je u suprotnosti sa dugotrajnom zapadnjačkom politikom. Godinama su naime dužnosnici EU i SAD-a tvrdili kako izmjena granica u nestabilnim regijama može potaknuti nasilne kampanje i po pitanju granica drugih zemalja, tj. njihovih izmjena.
No suočeni sa željom obojice predsjednika da razbiju tabu i spremnosti Trumpove administracije da podrži takav potez, EU dužnosnici i diplomati zasada ipak ne mogu zanemariti te najave, piše Politico.
Iako se čini kako nitko nije sretan s implikacijama te najave, nitko se zasada ne usuđuje ništa napraviti.
“U idealnom svijetu ovo se najvjerojatnije ne bi ni dogodilo. No ovo nije idealan svijet, ovo je Balkan i trebali bi tome posvetiti pažnju”, rekao je jedan europski diplomata.
Balkanski summit o Kosovu | Author: REUTERS REUTERS
Oni strahuju kako će promjene granica potaknuti i druge zemlje izvan granica Balkana da pokušaju ostvariti svoje teritorijalne želje, među kojima je i Rusija koja bi mogla zatražiti da zapad prihvati njihovu aneksiju Krima. Bilo koja izmjena granica mogla bi naštetiti mirovnom sporazumu i neriješenim pitanjima iz rata koji je trajao od 1998./1999. godine i prekinuo srbijansku kontrolu nad Kosovom. Srbija i dalje Kosovo, s većinom albanskim stanovništvom, doživljava kao pobunjeničku provinciju. Njihovi saveznici, Rusi, blokirali su njihov put prema članstvu u UN-u.
I Kosovo i Srbija žele postati članice EU no to neće biti moguće prije nego riješe sve svoje bilateralne sporove.
Njemačka je dosada bila najglasniji skeptik ovog prijedloga, kojeg su javnosti najavili predsjednici Kosova Hashim Thaçi i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na konferenciji u Austriji.
“Mi naravno podržavamo sve razgovore koji vode cilju no u isto vrijeme smatramo kako je teritorijalni integritet kakav je danas od iznimne važnosti”, naglasila je njemačka kancelarka Angela Merkel na zajedničkoj konferenciji sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Korektura granica po etničkom principu ima fatalne posljedice po Balkan, pišu njemački mediji. Donose i serijal “Čežnja za Bosnom”.
U gostujućem komentaru za njemački list Welt bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz Schilling piše: “Srbija iKorektura granica po etničkom principu ima fatalne posljedice po region. Čini se da se jasan stav EU da nema povlačenja granica po etničkom principu, koji je postojao početkom godine, polako razvodnjava. Izjavu komesara EU Johannesa Hahna tokom susreta sa albanskim premijerom Edi Ramom i premijerom Kosova Ramušom Haradinajem da EU nema ništa protiv korekcija granica smatram nepromišljenom. Zapanjujuće je da se zvanični stav EU mogao tako preokrenuti.
Stoji li Njemačka sada sama na principima dosadašnjih načela, međunarodnog prava i važećih zakona? Upozorenja i obećanja da regionalna stabilnost neće i ne smije biti ugrožena novim povlačenjem granica su nakon dosadašnjih iskustava sa etničko-nacionalnim snagama u regionu Balkana, pogrešna procjena i gruba pogreška. Predsjednik RS Milorad Dodik godinama aktivno radi na razbijanju države BiH. Pri tome Dodik od strane EU do sada nije iskusio pokušaj da ga se zaustavi u nastojanju da otcijepi RS i pripoji je Srbiji. Ovdje se ne radi samo o retorici, već o istinskoj provedbi zacrtanih ciljeva. U otvorenom pismu Federiki Mogerini smo mi, tri bivša visoka predstavnika, ukazala na ovu krajnje zapaljivu situaciju.
Novo povlačenje granica i razmjena teritorija, koje je najprije Srbija uvela u igru, bazirano je na ideji velikosrpske države. To je devedesetih godina odvelo region u rat i izazvalo strašan genocid.
Mi ne sumnjamo da će novo povlačenje granica destabilizirati postojeće sporazume u Makedoniji, Crnoj Gori i potkopati zajedničku državu kakva je BiH. Evropsku uniju i Evropu poznajemo dovoljno dobro da bi znali da nas je naša krvava istorija naučila da živimo u multietničkim društvima, umjesto da povlačimo nove granice kako bi stvorili monoetničke države. Ideja od nametnute etničke homogenizacije, koja je dovela do progona i masovnih ubistava u Evropi, nikada neće moći biti njemačka pozicija”, prenosi list Welt.
Više pročitajte na portalu Deutsche Wellea.