Vodopad Blihe, jedan od najprepoznatljivijih prirodnih simbola Sanskog Mosta, ostao je gotovo bez vode. Dok nadležne službe pokušavaju utvrditi uzrok, iz udruženja Eko akcija tvrde da je nestanak vode povezan s površinskim kopom uglja kompanije „Lager“.
Iz Turističke zajednice Općine Sanski Most saopštili su da je, nakon što je 11. augusta primijećeno veliko smanjenje, odnosno nestanak vode na vodopadu, njihov uposlenik obišao kompletan gornji tok rijeke Blihe. Nakon njega teren su obišli i predstavnici nadležnih inspekcijskih službi kako bi pokušali utvrditi uzrok.
„Situaciju shvatamo ozbiljno, posebno imajući u vidu značaj vodopada Blihe kao jednog od najprepoznatljivijih prirodnih simbola Sanskog Mosta i jednog od najposjećenijih turističkih lokaliteta na području naše općine“, naveli su iz Turističke zajednice.
Najavili su da će nastaviti pratiti stanje na terenu i u saradnji s nadležnim institucijama pokušati što prije utvrditi razlog nestanka vode, kao i da li je došlo do promjene toka rijeke Blihe.
Uz saopštenje su objavili i fotografiju nastalu 12. augusta, na kojoj se vidi vodopad gotovo potpuno bez vode.
Istovremeno, iz Eko akcije iznijeli su tvrdnju da je za ovo stanje odgovoran površinski kop uglja kompanije „Lager“.
„Pogledajte kako je površinski kop uglja kompanije Lager zaustavio vode potoka i izvora iz kojih se napaja Bliha“, poručili su iz ovog udruženja, objavljujući fotografije rudnika snimljene u oktobru 2025. godine.
Eko akcija upozorava i na zakonske propise koji, prema njihovim navodima, omogućavaju otvaranje kamenoloma i površinskih kopova bez obavezne okolišne dozvole.
Kako navode, u Federaciji BiH je od 2021. godine na snazi uredba prema kojoj za otvaranje kamenoloma ili površinskog kopa za vađenje rude više nije neophodna okolišna dozvola, već se u određenim slučajevima provodi procjena uticaja na okoliš.
Iz ovog udruženja posebno ukazuju na nedostatak inspekcijskog nadzora. Za provjeru da li rudnik posluje u skladu s vodnom dozvolom nadležan je kantonalni vodni inspektor, ali Unsko-sanski kanton, prema njihovim tvrdnjama, uopšte nema inspektora za vode.
„I onda nesmetano rade razni lageri i gradi se i betonira na obalama Une i Sane“, naveli su iz Eko akcije.
Tvrde i da kompanija „Lager“ lokalnoj zajednici za iskopani ugalj plaća koncesionu naknadu od svega 80 feninga po toni, za šta odgovornost pripisuju Vladi Unsko-sanskog kantona.
Za sada nadležne institucije nisu zvanično potvrdile da je rad rudnika uzrok nestanka vode na vodopadu Blihe. Rezultati inspekcijskog obilaska i utvrđivanje eventualnih promjena u toku rijeke trebalo bi da pokažu zbog čega je jedan od najpoznatijih vodopada ovog kraja ostao bez vode.
