Također, promovisan je i Priručnik za bh. privrednike sa informacijama o plasmanu, mogućnostima, certificiranju, brendiranju proizvoda i kontaktima za izvoz proizvoda na tržište EU.
Merima Avdagić, projekt menadžerica projekta Dijaspora za razvoj, kazala je kako je cilj projekta povezivanje ljudi i razmjena mišljenja i iskustava.
„Projekat Dijaspora za razvoj je velikim dijelom fokusiran na razvoj bh. ekonomije u saradnji s dijasporom, u kojoj vidimo jednu sponu i interes za međusobni razvoj. Ono što je interesantno je da je kroz cijeli naš projekat komponenta transfera znanja vrlo atraktivna i provučena kroz skoro sve aktivnosti, bilo da se radi o izgradnji kapaciteta lokalnog sektora i direktnog rada sa privrednicima, javnog sektora…“, kaže Avdagić.
Ona je navela dva bitna interesa koja se ostvaruju kroz ovaj projekat.
„Prvo, prijenos znanja je ključ za razvoj konkurentnosti, a razvoj konkurentnosti nam je ključ za ulazak na globalno tržište gdje možemo biti uključeni u izazove ekonomije. Drugi, možda i važniji interes, jeste taj da svaki prijenos znanja u velikoj mjeri rezultira u međusobnu dugoročnu saradnju bh. privrednika i privrednika iz dijaspore“, pojasnila je ona.
Avdagić je istakla da, kada govorimo o prijenosu znanja, ne govorimo o onom uskom teorijskom prijenosu znanja, već govorimo o prijenosu načina rada i metoda.
„Tako da nam je jako drago da takve aktivnosti mogu rezultirati dugoročnim mjerama. Kada govorimo o saradnji koja je zasnovana na realnim potrebama bh. privrednika, vrlo često imamo zajedničke investicije, što znači nova radna mjesta i boljitak za lokalnu zajednicu. U svakom slučaju ovakve aktivnosti su nam vrlo interesantne i nadamo se nastavku uspješne saradnje“, poručila je projekt menadžerica Avdagić.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić govorio je o stanju izvoza prehrambenog sektora BiH sada u odnosu na period u zadnjih tri do pet godina. Egrlić se osvrnuo na najveće potencijale koje BiH ima kada je u pitanju izvoz prehrambenih proizvoda.
„Kada je u pitanju agroindustrijski odnosno prehrambeni sektor u BiH, nažalost, to je sektor koji u BiH ima najveći deficit. Mogu kazati da je agroindustrijski sektor u posljednje tri godine imao rast izvoza za negdje od preko 250 miliona KM i pokazao je da ima šansu na međunarodnom tržištu. Najviše izvozimo mesa, mlijeka, jestivog ulja, glukoznog šećera, povrća, zatim voća koje ima jedan trend rasta izvoza, pogotovo na rusko tržište“, kazao je on.
Egrlić je istakao da dijasporu moramo posmatrati kao naš resurs i na neki način je staviti u funkciju razvoja i poslovne promocije u inostranstvu.
„Dijaspora već značajno doprinosi poslovnom povezivanju kompanija iz BiH i dijaspore i u tom smislu možemo kazati da u gotovo svim krajevima BiH postoji neka investicija za koju je zaslužna dijaspora. To je još uvijek na početku i treba raditi na tome. Posmatramo dijasporu kao naš resurs i nešto što je vrijedno, jer svaki naš građanin u dijaspori je ambasador naše zemlje“, istakao je Egrlić.
On je istakao kako je Vanjskotrgovinska komora BiH zajedno s partnerima pomogla organizirati jednu poslovnu konferenciju u Zurichu u novembru prošle godine i to je, kako je kazao, pokazatelj kako možemo raditi na uvezivanju ljudi.
„Na toj konferenciji je bilo oko 80 učesnika, među kojima 15 bh. i 10 švicarskih kompanija, gdje je došlo praktično do poslovnog uvezivanja između ovih kompanija i otvoren je put za jednu dugoročnu saradnju. Švicarska je zemlja članica EFTA-e u koju smo mi imali jako mali izvoz koji je bio zanemariv, ali taj izvoz je rastao na nekih 45 posto. I dalje nismo zadovoljni tim obimom izvoza i pokrivenosti uvoza izvozom u Švicarsku, ali ohrabruje nas činjenica da imamo rast“.
Egrlić je podsjetio kako je BiH izgubila neka značajna tržišta poput Kosova, gdje je izvoz pao za preko 90 posto, a koji je prošle godine bio u prosjeku 13 miliona KM na mjesečnom nivou.
„Sada smo došli u situaciju da se on više uopšte ne može ozbiljno mjeriti nekim statističkim pokazateljima. Mi smo u ovom trenutku praktično izgubili Kosovo ukoliko ne dođe do nekih promjena na političkoj sceni i ukidanja taksi na izvoz. Također, imali smo određeni zastoj izvoza u Tursku, neki blaži pad je u Rumuniji i Bugarskoj, ali zato imamo rast izvoza u Austriju, Njemačku, Italiju, Hrvatsku…“, kazao je Egrlić.
On je na kraju istakao kako moramo motivirati naše građane u dijaspori da nam pomognu, da iskoriste svoje poslovne veze, da budu u kontaktu s nama u BiH i na taj način doprinose razvoju privrede u BiH.
Generalni direktor Adriatic Group GmbH iz Austrije Amir Bekić govorio je o ulozi dijaspore i povećanju izvoza bh. prehrambenih proizvoda, te o potražnji dijaspore za proizvodima iz BiH.
On je istakao kako ova kompanija u svom sastavu ima 12 firmi, od kojih se njih šest nalazi na prostoru EU, te da posluju na gotovo svim tržištima na kojima živi bh. dijaspora, dok drugih šest kompanija posluje u BiH, ali su osnovane kapitalom i ulaganjima izvana, sa željom da se na taj način pomogne bh. privredi.
„Dijaspora je jedan značajan resurs, možda i najbitniji resurs, ne samo privredni već intelektualni, obrazovni i svaki drugi. Mi smo svojom misijom krenuli da pokušamo u toj cijeloj globalnoj priči na neki način participirati. Mogu reći da već danas više od pet miliona eura izvozimo iz BiH, ali nismo zadovoljni time, obzirom da su privrede zemalja u regionu u nešto boljoj situaciji“, kazao je Bekić.
On je dodao kako je bio cilj dodatno animirati neke resurse iz BiH kako bi na neki način mogli pomoći u cijeloj priči, što je rezultiralo otvaranjem dvije fabrike za preradu voća i povrća u BiH.
„Što se tiče konkretnih projekata bili smo prisutni na skupovima u Švedskoj kao domaćini i ovdje u BiH u Sarajevu i Tuzli sa timom ljudi koji se unutar naše firme bavi sa kontaktima za BiH. Mogu reći da smo napravili značajne pomake konkretno u sferi mliječne industrije koje već rade na području Njemačke i Austrije, a također u sferi organske poljoprivredne proizvodnje animirali smo dvije firme, koje će svoje proizvode u narednoj godini putem naše firme moći plasirati svoje proizvode na tržište“, istakao je Amir Bekić.
On je dodao kako treba znati da je problem u cijeloj priči što našu privredu i naše proizvode u dijaspori niko ne čeka širom otvorenih ruku, te da moramo sami sebi pomoći.
„Vrlo teško je plasirati proizvod s ovih prostora u trgovinske lance Austrije, Švedske, Njemačke. Problem također predstavlja i činjenica da u BiH nije ambijent koji je povoljan za izvozno orijentisane kompanije, i mislim da, ukoliko se to ne dovede u red, bit će vrlo teško. Kada su u pitanju same kompanije, one moraju mnogo više ulagati u standarde koji su sve rigorozniji, pogotovo kada je hrana u pitanju, u brendiranje svojih artikala, a opet bez jednog globalnog ambijenta i brendiranja države, bit će vrlo teško održati i pozicije koje smo do sada stekli“, zaključio je Amir Bekić.