Ogroman odron prijeti planini Hohfogel, na granici Njemačke i Austrije, gdje naučnici upozoravaju da bi se čak 400.000 kubnih metara stijenskog materijala moglo odvojiti od planinskog masiva i sručiti niz padinu. Istraživači su zabilježili ubrzana pomjeranja tla i širenje pukotina, zbog čega je pojačan nadzor nad ovim područjem.
Planina visoka 2.592 metra nalazi se u Algajskim Alpima, na granici njemačke savezne pokrajine Bavarske i austrijskog Tirola. Stručnjaci njeno stanje prate već 12 godina, a najnovija mjerenja ukazuju na promjene koje zahtijevaju dodatni oprez.
Pukotina široka šest metara: Vrh bi mogao da se odvoji od masiva
Glavni razlog za zabrinutost je velika pukotina koja postoji još od 19. vijeka i koja se tokom vremena postepeno širila. Nekada je bila široka približno koliko ljudska ramena, dok danas na pojedinim mjestima dostiže nekoliko metara.
Istraživači Tehničkog univerziteta u Minhenu prošle godine opisali su glavnu pukotinu kao otvor širok do šest metara, dug oko 35 metara i dubok približno 60 metara.
Dodatnu zabrinutost izaziva još jedna pukotina na jugozapadnom grebenu, označena kao „Pukotina 6“, koja predstavlja jednu od važnih slabih tačaka planinskog masiva.
Prema procjenama naučnika, potencijalni odron mogao bi obuhvatiti između 250.000 i 400.000 kubnih metara stijena. Takav događaj promijenio bi izgled dijela planine, ali tačan obim i vrijeme eventualnog odrona nije moguće pouzdano predvidjeti samo na osnovu postojećih pukotina.
Pomjeranja od pet milimetara sedmično izazvala zabrinutost
Tokom proljeća istraživači su zabilježili pomjeranja od čak pet milimetara sedmično, što ukazuje na aktivne promjene u stijenskom masivu.
Na planini je postavljeno više od 30 senzora koji prate pomjeranja s preciznošću od približno jednog milimetra. Podaci se prikupljaju nekoliko puta na sat, omogućavajući stručnjacima da prate kako se pukotine mijenjaju i da li se kretanje stijena ubrzava.
Za detaljno snimanje terena korišteni su i dronovi s laserskim skenerima, koji omogućavaju izradu preciznih trodimenzionalnih prikaza površine.
U junu se sa Hohfogela već odronilo približno 2.000 kubnih metara stijena. Taj događaj pokazuje da se promjene na planini ne svode samo na teorijsku mogućnost, iako sam po sebi ne znači da je veliki odron neizbježan.
Zašto su kiša, oluje i topljenje snijega dodatni rizik?
Stručnjaci upozoravaju da obilne padavine, snažne oluje i topljenje snijega mogu uticati na stabilnost stijena. Voda prodire u postojeće pukotine, dok promjene temperature i smrzavanje mogu dodatno oslabiti pojedine dijelove stijenskog masiva.
Johanes Lajnauer iz istraživačkog tima Tehničkog univerziteta u Minhenu ukazao je na značaj ekstremnih vremenskih prilika i njihove moguće posljedice po stabilnost planinskih padina.
Klimatske promjene mogu mijenjati uslove u visokim planinskim područjima, posebno kroz zagrijavanje stijena, promjene u trajanju snježnog pokrivača i intenzivnije padavinske događaje. Ipak, za utvrđivanje konkretnog uticaja na Hohfogel neophodno je analizirati lokalna mjerenja i dugoročne podatke.
Jedna strana planine zatvorena za planinare
Zbog opasnosti od odrona, pristup planini s austrijske strane već je neko vrijeme zatvoren za planinare, dok je uspon s njemačke strane, prema dostupnim navodima, i dalje dozvoljen.
Takva razlika ne znači da je njemačka strana bez rizika. Opasnost zavisi od konkretne rute, položaja potencijalnog odrona i mogućeg kretanja stijenskog materijala niz padinu.
Planinarima se savjetuje da prije polaska provjere aktuelna upozorenja lokalnih službi i stanje planinarskih staza te da ne prilaze zonama koje su označene kao opasne.
Najveća nepoznanica ostaje kada bi moglo doći do eventualnog odrona i koliki bi njegov stvarni obim bio. Naučnici nastavljaju da prate pomjeranja, a kontinuirana mjerenja ključna su za procjenu rizika i pravovremeno reagovanje ako se stanje dodatno pogorša.