Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH, poručila je da primjećuje da u Sarajevu vlada opšta nervoza.
Istakla je da se BiH nalazi u najvećoj ustavnoj i političkoj krizi zahvaljujući Kristijanu Šmitu, te navela da mnogi manipulativno govore da je za imenovanje relevantan PIC.
“Dejtonski sporazum nije predvidio postojanje PIC-a, pa time ni njegovu ulogu u bilo čijem imenovanju, tako da to nije institut međunarodnog prava. Kao što Dejton nije predvidio ni Bonsku konferenciju a samim tim ni Bonska ovlaštenja. Kristijan Šmit je više puta djelovao mimo ovlašćenja i mandata koji je dobio prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navela je ona.
Podsjetila je na četiri stvari na koje direktno uticao Šmit i tako urušio Dejtonski mirovni sporazum i konačno Ustav BiH.
“Prvo, suspendovao je Ustav FBiH na jedan dan da bi se formirao sastav nove Vlade FBiH, dalje promijenio je Izborni zakon BiH kao sistemski zakon za provođenje izbora, a donesene su izmjene na nedemokratski način nametanjem. Dalje, produžio je mandat sudijama Ustavnog suda BiH, kršeći tako direktno Ustav BiH. Potom je svojoj odlukom izmijenio Krivični zakon BiH, da bi kroz političku zloupotrebu pravosuđa dizajnirao sudsku presudu kojom se iz političkog života nastoji eliminisati legitimno i demokratski izabrani predsjednik Republike Srpske”,rekla je ona tokom pres konferencije u Banjaluci.
Istakla je da su poruke iz Sarajeva da Republika Srpska sve radi zbog jednog čovjeka čista zamjena teza.
“Jeste borba za jednog čovjeka, ali on se zove Kristijan Šmit, da bi se ono što je uradio on nelegalno, pretvorilo u nešto legalno i prihvatljivo”, naglasila je Cvijanovićeva.
Svjedoci smo, nastavila je, da je BiH prošla kroz mnoge krize, ali i da je svaku od tih kriza generisao OHR, odnosno visoki predstavnik ili Ustavni sud BiH onda kada je odlučio da umjesto da štiti ustav, donosi rješenja koja su kreirala novi ustavni ambijent.
“Maligni uticaj OHR je glavni uzročnik ove posljednje, vjerovatno presudne krize. Ona je ustavna i politička, a nije, ponavljam, bezbjednosna. Jedino što predstavlja bezbjednosnu prijetnju jeste ponašanje sarajevskih političara. Uporno to gledamo mjesecima, priče o zloupotrebama Oružanih snaga od strane ministra odbrane, pa i članova predsjedništva”, isakla je Cvijanovićeva.
Poručila je da Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, uporno traži intervenciju EUFOR-a, kako bi se u BiH neko uhapsio, a da su mu pomagači svi oni koji su “sahranili spoljnu politiku u BiH”, počevši Bošnjake u mreži diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Na činjenicu da je Slovenija zatražila zatvorene konsultacije u SB UN-a o situaciji u BiH, Cvijanovićeva je istakla da je i ona podržala Sloveniju da bude nestalna članica te organizacije, te da su bar mogli da zatraže mišljenje sva tri konstitutivna naroda, a ne da optužuju Republiku Srpsku da je donijela neki zakon o vojsci i slično.
“Bošnjački političari su ti koji ruše dobrosusjedske i regionalne odnose, počevši od istog Denisa Bećirovića, Konakovića, Heleza koji gura nos tamo gdje mu nije mjesto i tvrdi da će on komandovati Oružanim snagama, pa daju neki sud o Srbiji. Da poštuju Srbiju kao što Srbija poštuje BiH, rekli bi prvo da BiH nikada nije priznala tzv. Kosovo”, dodala je Cvijanovićeva.