Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović govorio je o predstojećim Općim izborima, Izbornom zakonu, odnosima Bošnjaka i Hrvata i funkcionisanju institucija BiH. Poručio je da bi, prema njegovoj procjeni, eventualno ponavljanje ranijeg izbornog scenarija moglo dovesti do ozbiljne institucionalne blokade.
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović bio je gost emisije „Fokus“ na Radioteleviziji Herceg-Bosne, gdje je govorio o predstojećim Općim izborima, odnosima među političkim predstavnicima konstitutivnih naroda i budućem funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine.
Kao tri važna pitanja izdvojio je očuvanje političkog zajedništva hrvatskog biračkog tijela, rješavanje višegodišnjih institucionalnih blokada i neusklađenosti vanjske politike BiH.
Govoreći o izbornoj kampanji, Čović se osvrnuo i na lične napade kojima je, kako je rekao, izložen.
ČOVIĆ O NAPADIMA: „Šutnja je najglasniji odgovor“
Čović je rekao da je gotovo četiri decenije prisutan u javnom životu i da je navikao na političke napade, ali je posebno govorio o situacijama u kojima se, prema njegovim riječima, u političke obračune uvlače članovi njegove porodice.
„Šutnja je u ovom slučaju najglasniji odgovor“, poručio je Čović, govoreći o ličnim uvredama i napadima na članove porodice.
U razgovoru je istovremeno naglasio da HDZ BiH kampanju vidi kao priliku za razgovor o budućem funkcionisanju institucija i odnosima među političkim predstavnicima u BiH.
„AKO SE TO PONOVI, USLIJEDIT ĆE BLOKADA“
Jedan od ključnih dijelova razgovora odnosio se na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Čović je rekao da ne očekuje scenario u kojem bi bošnjački birači ponovo izabrali člana Predsjedništva kojeg hrvatske stranke ne smatraju legitimnim predstavnikom većinske volje hrvatskog biračkog tijela.
Ipak, govoreći hipotetički o mogućnosti da se takav scenario ponovi, upozorio je na ozbiljne posljedice po funkcionisanje vlasti.
„To bi bio zastoj funkcioniranja BiH u svakom smislu riječi. Bojim se da se Vijeće ministara nikad ne bi uspostavilo, a Vlada Federacije bi potpuno stala“, rekao je Čović.
Njegova izjava dolazi uoči Općih izbora zakazanih za 4. oktobar 2026. godine, u kojima je pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva jedno od tema na koje HDZ BiH stavlja poseban fokus.
„LEGITIMNO PREDSTAVLJANJE JE NATKROVLJUJUĆA KATEGORIJA“
Govoreći o Izbornom zakonu, Čović je ponovio stav HDZ-a BiH i HNS-a da je pitanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata potrebno riješiti kroz izbornu reformu.
„Legitimno predstavljanje je natkrovljujuća kategorija“, rekao je Čović, obrazlažući stav da svaki konstitutivni narod treba imati mogućnost da bira svoje političke predstavnike.
Čović je ranije tokom 2026. godine više puta isticao potrebu izmjena Izbornog zakona i insistiranje na legitimnom političkom predstavljanju hrvatskog naroda.
Istovremeno, pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH ostaje jedno od najspornijih pitanja političkih odnosa u zemlji.
ODBACIO SCENARIJE O RASPADU BiH, ALI I SEPARATIZAM I UNITARIZAM
Čović je tokom razgovora odbacio scenarije o raspadu Bosne i Hercegovine.
Istovremeno je rekao da se protivi i separatizmu i unitarizmu, uz poruku da bi bilo kakva podjela zemlje predstavljala povratak u prošlost.
Govoreći o odnosima među narodima i budućem uređenju države, naglasio je potrebu za političkim dogovorom i funkcionisanjem institucija u skladu sa Ustavom BiH.
Posebno se osvrnuo na Predsjedništvo BiH, ističući značaj konsenzusa među njegovim članovima. Podsjetio je da ova institucija ima nadležnosti u oblasti vanjske i sigurnosne politike, imenovanja ambasadora i generala, kao i u procesu predlaganja državnog budžeta.
POSLIJE IZBORA: IZBORNI ZAKON, PRAVOSUĐE I VANJSKA POLITIKA
Čović je govorio i o periodu nakon izbora.
Prema njegovim riječima, nakon formiranja vlasti politički predstavnici koji dobiju podršku birača trebalo bi da razgovaraju o reformi Izbornog zakona, pravosuđu i vanjskoj politici BiH.
Posebno je istakao odnose sa Hrvatskom i podršku Zagreba evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Čović je poručio da euroatlantski put BiH nema alternativu i da država treba provesti reforme potrebne za nastavak približavanja Evropskoj uniji.