Američki predsjednik Donald Trump razmatra novi način ekonomskog pritiska na Iran – kopnenu blokadu kojom bi se Teheranu otežalo snabdijevanje i zaobilaženje američkih sankcija. Prema ranijem pisanju britanskog Telegrapha, ideju o takvoj strategiji prvi je iznio izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom sastanka s Trumpom u Bijeloj kući u julu.
Dvojica lidera tada su razgovarala o mogućnostima pojačavanja pritiska na Iran, a među razmatranim opcijama bila je i kontrola kopnenih trgovačkih pravaca.
Trump je prošle sedmice najavio uspostavljanje jedinice pod nazivom Task Force Iron Gate, odnosno „Željezna kapija“. Prema saopštenju američke Centralne komande (CENTCOM), tim čini 20 pripadnika, vojnih i civilnih, a smješten je na Floridi.
Njegov zadatak je otkrivanje i sprečavanje nezakonitih pošiljki preko iranskih kopnenih granica i Kaspijskog jezera. U fokusu su, između ostalog, napredno naoružanje, tehnologije dvostruke namjene, materijali obuhvaćeni sankcijama i nezakoniti prihodi.
„Task Force Iron Gate je u punoj snazi u Islamskoj Republici Iran. Uz najveću pomorsku blokadu u istoriji, vrlo malo ulazi u Iran ili izlazi iz njega“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Plan koji je navodno predložio Netanjahu
Iako se sada govori o novoj američkoj operaciji, Telegraph navodi da je ideja o kopnenoj blokadi razmatrana još tokom susreta Trumpa i Netanjahua u julu.
Međutim, britanski list iznosi i mogućnost da bi cijela inicijativa mogla biti dio šireg manevra za odvlačenje pažnje.
Neimenovani izvor rekao je Telegraphu da su Izrael i SAD možda namjerno plasirali plan kao lažni trag, kako bi iranska strana usmjerila pažnju na pogrešan pravac i previdjela stvarni sljedeći potez Washingtona i Tel Aviva.
Teheran, s druge strane, poručuje da američki pokušaji neće uspjeti.
„SAD nikada neće moći nametnuti ekonomsku blokadu koju provode i predlažu pod različitim imenima i kroz različite planove“, izjavio je portparol Iranske revolucionarne garde Hossein Mohebi, prenijela je agencija Fars.
Zašto je Trumpu važna kopnena blokada?
Prema pisanju Telegrapha, nakon američke pomorske blokade Hormuškog moreuza Iran se sve više oslanja na kopnene trgovačke pravce kako bi održao uvoz i izvoz.
Na granicama s Turskom i Pakistanom, prema navodima izvora koje citira britanski list, formiraju se kolone kamiona, dok iz Kine stiže sve više teretnih vozova.
Jedan od izvora upoznatih s razgovorima rekao je da Trump smatra kako je strategija ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza došla do krajnje tačke. Zbog toga se, navodno, razmatraju novi oblici pritiska kojima bi Iran bio primoran da se vrati za pregovarački sto.
Kopnena blokada, međutim, bila bi znatno složenija od pomorske, jer bi njen uspjeh zavisio od spremnosti država koje graniče s Iranom da kontrolišu trgovinske tokove.
Sedam susjeda i Rusija kao ključne tačke
Iran ima sedam kopnenih susjeda: Irak, Tursku, Pakistan, Afganistan, Turkmenistan, Armeniju i Azerbejdžan. Preko Kaspijskog jezera povezan je i s Rusijom.
Prema izvorima Telegrapha, Irak i Pakistan ne smatraju se bliskim američkim saveznicima, zbog čega bi njihova saradnja mogla predstavljati jednu od najvećih prepreka za sprovođenje plana.
Nije izvjesno ni da bi susjedne države pristale da ograniče trgovinu s Iranom i time ugroze vlastite ekonomske interese.
Poseban problem predstavljaju granice Irana s Afganistanom i Pakistanom, koje su duge više od 900 kilometara i decenijama se suočavaju s ilegalnom trgovinom gorivom, drogom, oružjem i ljudima.
Washington bi teško mogao da obezbijedi saradnju talibanskih vlasti u Kabulu. Bivši pakistanski ambasador u SAD Husain Haqqani ranije je upozorio da Islamabad neće lako odustati od ambicije da postane važno regionalno trgovačko čvorište.
Matthew Savill, direktor vojnih nauka u londonskom institutu RUSI, smatra da bi SAD mogle koristiti obavještajne podatke za praćenje finansijskih tokova i usmjeravanje policijskih aktivnosti savezničkih država.
Prema njegovoj procjeni, u slučaju potrebe mogla bi biti razmatrana i upotreba sile, uključujući udare ili tajne kopnene operacije SAD-a ili Izraela radi zapljene određenih komponenti.
Ipak, Savill upozorava da bi sprovođenje takve strategije bilo znatno teže ukoliko bi pošiljke dolazile iz Rusije i Kine.
Iranska poluzvanična agencija Mehr ocijenila je da Washington, nakon neuspjeha vojne kampanje i pomorske blokade, sada bezuspješno pokušava da dodatnim kopnenim ograničenjima izvrši pritisak na Teheran.
Upravo će saradnja susjednih država, njihovi ekonomski interesi i spremnost na sprovođenje američkih zahtjeva biti ključni faktori koji će odrediti može li se najavljeni plan pretvoriti u stvarnu blokadu iranskih trgovinskih pravaca.