Mogućnost odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine nije u potpunosti nestala, ali su izgledi za takav scenario danas manji nego ranije. To je ocjena koju je iznio bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, govoreći na skupu u Berlinu posvećenom Dejtonskom mirovnom sporazumu i njegovim posljedicama za Zapadni Balkan.
Raspravu pod nazivom „Dejton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“ organizovala je Evropska akademija u Berlinu, a osim političkih prilika u BiH, razgovaralo se i o stanju u Srbiji, regionalnim odnosima i sve udaljenijim izgledima Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Schmidt je ocijenio da BiH još nije blizu ozbiljnijeg napretka na evropskom putu. Kao jedan od pokazatelja naveo je posljednji izvještaj Evropske komisije, koji, prema njegovim riječima, ukazuje na ozbiljne probleme u ispunjavanju reformskih obaveza.
Posebno je izdvojio izvještaj Ujedinjenih nacija o produženju misije EUFOR Althea, u kojem je naglašena potreba za prisustvom međunarodnih vojnih snaga radi očuvanja mira i stabilnosti.
„Nijedna zemlja ne može postati članicom EU ako UN zaključi da je prijetnja međunarodnom miru“, poručio je Schmidt.
Schmidt: Secesija Republike Srpske nije skinuta s dnevnog reda
Govoreći o mogućim političkim promjenama u regionu, Schmidt se posebno osvrnuo na Republiku Srpsku i odnose sa Srbijom.
Njegova procjena je da je opasnost od secesije Republike Srpske manja nego ranije, ali da takva mogućnost nije u potpunosti isključena.
„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ali vjerujem da su mogućnosti da se tom secesijskom temom ostvaruju politički ciljevi postale manje“, izjavio je Schmidt u razgovoru za Deutsche Welle.
Dodao je da je ranije postojala ozbiljna opasnost da već naredne godine bude organizovan referendum o odvajanju Republike Srpske. Ipak, iznio je i lično uvjerenje da stanovništvo ovog entiteta ne bi podržalo takvu inicijativu.
Na pitanje da li bi se politički preokret kakav se dogodio u Srbiji mogao desiti i u Bosni i Hercegovini, Schmidt je izrazio rezervu.
Prema njegovoj ocjeni, Srbija ima znatno snažnije građansko društvo, dok je BiH po tom pitanju podijeljena. Ukazao je i na to da među mladima u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven politički stav.
„Srbija ima znatno snažnije građansko društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a ni mladi nisu jedinstveni, ali vidim određene mogućnosti“, rekao je Schmidt.
Njemački zvaničnik: BiH nije ni u drugoj grupi zemalja kandidata
O evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine govorio je i Niels von Redecker, direktor odjela za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.
Njegova ocjena bila je prilično nepovoljna za evropske ambicije BiH. Prema njegovim riječima, zemlja se nalazi među najudaljenijim kandidatkinjama od članstva u Evropskoj uniji.
„Imamo zemlje koje su u prvoj ladici proširenja, poput Crne Gore. BiH nije čak ni u drugoj ladici, nego u trećoj“, poručio je von Redecker.
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut ukazao je na političke blokade i djelovanje pojedinih političara za koje tvrdi da im odgovara zastoj u reformama i usklađivanju domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.
„Mnogi od njih ne žele EU jer bi se u tom slučaju morali suočiti s istragom ili bi čak završili u zatvoru“, izjavio je Arnaut.
Na završetku rasprave otvorena su i pitanja buduće saobraćajne povezanosti Bosne i Hercegovine s ostatkom Evrope, kao i mogućnosti pokretanja projekata koji bi doprinijeli pomirenju i dugoročnoj stabilnosti u zemlji.
Poruke iz Berlina tako su ponovo ukazale na dva problema koja već duže vrijeme opterećuju Bosnu i Hercegovinu: političke sporove koji usporavaju evropske reforme i neriješena pitanja koja se tiču njenog ustavnog i teritorijalnog uređenja.