Udruženje malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine zatražilo je zakonsko povećanje minimalne plate, ali upozorava da se odluka o novom iznosu mora donijeti tek nakon ekonomskih analiza i konsultacija s poslodavcima i sindikatima.
Privrednici smatraju da bi novo naglo povećanje, bez prethodnih priprema i pratećih mjera, moglo izazvati ozbiljne posljedice za poslovanje kompanija, ali i za same radnike. Zbog toga se protive ponavljanju, kako navode, „šok terapije“ koja je pratila prethodno povećanje najnižih primanja.
Iz Udruženja ističu da su nakon ranijeg rasta minimalne plate uslijedila poskupljenja roba i usluga, čime je dio finansijske koristi za zaposlene ubrzo umanjen. Upozoravaju da bi se sličan scenario mogao ponoviti ukoliko se nova odluka donese bez sagledavanja svih ekonomskih okolnosti.
Privrednici strahuju od novih poskupljenja i gubitka radnih mjesta
Jedan od glavnih argumenata Udruženja jeste da povećanje minimalne plate ne prati automatski i rast prihoda preduzeća.
Ukoliko troškovi rada i poslovanja budu veći, a prihodi ostanu na istom nivou, poslodavci bi mogli biti primorani da povećaju cijene proizvoda i usluga. Posebno upozoravaju na položaj kompanija koje su ranije zaključile ugovore po unaprijed utvrđenim cijenama, a sada bi morale poslovati s novim, većim troškovima.
Zbog toga traže da se iznos minimalne plate i datum početka njegove primjene utvrde dovoljno rano kako bi se privrednici mogli pripremiti.
U suprotnom, upozoravaju, domaći proizvođači mogli bi izgubiti konkurentnost, dok bi pojedine kompanije mogle razmotriti preseljenje poslovanja u druge zemlje regiona.
Traže manje administracije i podršku domaćim proizvođačima
Udruženje od Vlade Federacije BiH očekuje smanjenje troškova javne administracije, pojednostavljivanje procedura i konkretno rasterećenje privrede.
Smatraju da malim i srednjim preduzećima treba omogućiti veća ulaganja u modernizaciju opreme i edukaciju zaposlenih, jer su produktivnost i efikasnije poslovanje važni preduslovi za dugoročno povećanje plata.
Među zahtjevima je i snažnija zaštita domaće proizvodnje, kako bi kompanije iz BiH imale ravnopravnije uslove za poslovanje i očuvanje radnih mjesta.
Privrednici upozoravaju i na promjene koje digitalizacija i vještačka inteligencija donose na tržište rada. Prema njihovoj ocjeni, naglo povećanje troškova zaposlenih moglo bi dodatno ubrzati uvođenje tehnoloških rješenja koja zamjenjuju pojedine poslove.
Više od 90 odsto preduzeća čine mikro, mala i srednja preduzeća
Iz Udruženja podsjećaju da mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 90 odsto ukupnog broja preduzeća u Federaciji BiH, zbog čega smatraju da njihovi predstavnici moraju biti uključeni u razgovore o minimalnoj plati.
Traže da se o ovom pitanju razgovara zajedno s Vladom FBiH i sindikatima, uz uvažavanje ekonomskih mogućnosti poslodavaca i potreba radnika.
Privrednici poručuju da ne osporavaju potrebu za povećanjem minimalne plate, ali insistiraju na tome da odluka bude donesena planski, uz jasno definisan rok primjene i odgovarajuće mjere podrške.
Njihov osnovni zahtjev je da veća nominalna primanja zaista donesu bolji životni standard radnicima, umjesto da budu praćena novim poskupljenjima i dodatnim pritiscima na domaću privredu.