Donald Trump ostaje predsjednik najmoćnije države svijeta, ali nakon američkih međuizbora više neće imati Kongres koji podržava njegovu politiku.
Demokrati su osvojili većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu, ostvarivši pobjede čak i u tradicionalnim republikanskim uporištima. Pred Trumpom su sada dvije godine u kojima će moći donositi izvršne odluke, koristiti predsjednički veto i voditi vanjsku politiku, ali će za mnoge ključne poteze morati pregovarati s političkim protivnicima.
Američki međuizbori održani 3. novembra donijeli su promjenu odnosa snaga u Washingtonu. Republikanci, koji su tokom prve dvije godine Trumpovog drugog mandata kontrolisali oba doma Kongresa, izgubili su parlamentarnu većinu.
Demokrati nisu samo osvojili mjesta u državama u kojima se očekivala neizvjesna borba. Njihov izborni uspjeh proširio se i na dijelove Amerike u kojima su republikanci godinama, pa čak i decenijama, dominirali.
Prema Reutersu i Associated Pressu, demokrati su osvojili kontrolu nad oba doma Kongresa, dok se konačan broj mandata u pojedinim izbornim jedinicama još utvrđuje.
Time je otvoreno pitanje koje će obilježiti drugu polovinu Trumpovog mandata: može li predsjednik nastaviti provoditi svoju političku agendu bez podrške Kongresa?
Izborni potres: Demokrati pobjeđivali i tamo gdje Trump nije očekivao probleme
Posebno su značajni rezultati izbora za Senat.
U Kansasu, saveznoj državi koja gotovo čitav vijek nije izabrala demokratskog senatora, pobijedio je Adam Hamilton. U Teksasu je demokrata James Talarico ostvario pobjedu u državi koja je decenijama bila jedno od najvažnijih republikanskih uporišta.
Demokrati su osvojili i republikanska senatska mjesta u Iowi, Ohiju, Sjevernoj Karolini i Južnoj Karolini.
U Teksasu se dogodila još jedna velika politička promjena: republikanski guverner Greg Abbott izgubio je izbore od demokratkinje Gine Hinojose.
To pokazuje da se nezadovoljstvo republikancima nije zadržalo samo u tradicionalno neizvjesnim državama poput Michigana i Pennsylvanije, nego se proširilo i na dijelove konzervativne Amerike.
Reuters navodi da su demokrati ostvarili napredak u gotovo svim kategorijama biračkih sredina, od bogatih do siromašnih okruga, kao i među biračima različitog obrazovnog i etničkog porijekla.
Posebno ilustrativan primjer dolazi iz okruga Seward u Kansasu. Trump je ondje 2024. pobijedio sa 39 procentnih poena prednosti, dok je demokratski kandidat za Senat Adam Hamilton dvije godine kasnije vodio sa 13 poena prednosti.
Takav zaokret pokazuje koliko se političko raspoloženje može promijeniti u samo dvije godine.
Zašto su Amerikanci kaznili republikance?
Prema Reutersovoj analizi, jedan od ključnih razloga izbornog rezultata jeste nezadovoljstvo ekonomskom situacijom.
Trump je 2024. pobijedio obećavajući da će zaustaviti inflaciju i smanjiti troškove života. Međutim, dvije godine kasnije veliki broj Amerikanaca smatra da živi lošije nego prije njegovog povratka u Bijelu kuću.
Prema izlaznim anketama koje je proveo SSRS za grupu američkih medija, gotovo devet od deset birača navelo je troškove života kao važan ili izuzetno važan faktor pri glasanju.
Rat s Iranom, rast cijena energenata i posljedice američke carinske politike dodatno su opteretili republikance.
Demokrati su kampanju usmjerili na cijene, zdravstvenu zaštitu i optužbe za korupciju, dok su republikanci značajan dio poruka posvetili imigraciji i društvenim pitanjima.
Izborni rezultat ne znači da su svi birači koji su podržali demokrate prihvatili njihovu cjelokupnu politiku. Ali pokazuje da je nezadovoljstvo dosadašnjim pravcem zemlje bilo dovoljno snažno da promijeni kontrolu nad Kongresom.
Trump kao „lame duck“: Šta zapravo znači „šepava patka“?
U američkoj politici postoji izraz lame duck, koji se doslovno prevodi kao „šepava patka“.
Njime se najčešće opisuje predsjednik kojem ističe mandat ili političar čiji je uticaj oslabljen jer se približava odlazak s funkcije.
Trump se sada suočava s oba problema.
Prvo, američki Ustav mu ne dozvoljava da se 2028. ponovo kandiduje za predsjednika, jer je već dva puta izabran na tu funkciju.
Drugo, gubitkom republikanske kontrole nad Kongresom značajno se smanjuje njegova mogućnost da provodi zakonodavnu agendu.
Reuters upravo upozorava da bi izborni rezultati mogli ubrzati Trumpovo pretvaranje u predsjednika sa statusom lame duck, posebno jer će unutar Republikanske stranke sve više pažnje biti usmjereno prema predsjedničkim izborima 2028. i njegovom mogućem nasljedniku.
Ipak, postoji važna razlika između politički oslabljenog i ustavno nemoćnog predsjednika.
Trump nije izgubio predsjednička ovlaštenja. Izgubio je parlamentarnu podršku koja mu je omogućavala da ih lakše pretvara u zakone i dugoročne političke promjene.
Šta Trump više neće moći raditi kao do sada?
Najveća promjena odnosi se na zakonodavstvo, imenovanja i kontrolu rada administracije.
- Demokrati mogu blokirati Trumpove zakone
Tokom prve dvije godine drugog mandata Trump je imao veliku političku prednost: republikanci su kontrolisali oba doma Kongresa.
To nije značilo da je mogao usvojiti svaki zakon, ali je imao mnogo povoljniju poziciju.
Od januara 2027. situacija će biti drugačija.
Demokrati će kontrolisati dnevni red oba doma, rad parlamentarnih odbora i postupak usvajanja zakona.
Trump će zato za veće zakonodavne promjene morati postići dogovor s opozicijom.
To se posebno odnosi na poresku politiku, zdravstveno osiguranje, finansiranje institucija i nove zakonske mjere u oblasti imigracije.
2. Senat postaje prepreka za Trumpova imenovanja
Gubitak Senata mogao bi biti posebno značajan.
Američki predsjednik predlaže savezne sudije, ambasadore i brojne visoke funkcionere, ali za njihovo imenovanje potrebna je potvrda Senata.
Demokratska većina moći će odbijati ili odgađati glasanje o kandidatima koje smatra neprihvatljivim.
To se odnosi i na eventualno popunjavanje upražnjenog mjesta u Vrhovnom sudu SAD.
Za Trumpa je ovo dugoročno važno jer savezne sudije imaju doživotne mandate, a njihove odluke mogu oblikovati američku politiku decenijama nakon odlaska pojedinog predsjednika.
Reuters upravo kontrolu nad imenovanjima izdvaja kao jednu od najvažnijih posljedica demokratskog preuzimanja Senata.
Investing.com
- Trump se suočava s mogućim kongresnim istragama
Demokrati će dobiti mogućnost da pokreću istrage, pozivaju zvaničnike administracije na saslušanja i zahtijevaju dokumentaciju.
Prema Reutersu, među pitanjima koja bi mogla biti predmet istraga nalaze se poslovni interesi Trumpove porodice, rad administracije, imigraciona politika i rat s Iranom.
Takve istrage ne znače automatski utvrđivanje nezakonitosti, ali mogu proizvesti ozbiljne političke posljedice.
Za predsjednika je posebno neugodno kada se njegovi ministri i najbliži saradnici moraju redovno pojavljivati pred kongresnim odborima kojima upravlja opozicija.
Može li Trump biti smijenjen?
Teoretski, demokrati mogu pokrenuti novi postupak opoziva predsjednika, poznat kao impeachment. Predstavnički dom može prostom većinom usvojiti optužbe protiv predsjednika. Međutim, to nije dovoljno za smjenu.
Da bi predsjednik bio uklonjen s funkcije, potrebno je da ga Senat osudi dvotrećinskom većinom prisutnih senatora, odnosno sa 67 glasova ako učestvuje svih 100 senatora.
Demokratska većina u Senatu zato ne znači da demokrati automatski imaju dovoljno glasova za Trumpovu smjenu.
Impeachment je moguć politički i ustavni instrument, ali gubitak Kongresa sam po sebi ne znači da predsjedniku prijeti automatski prestanak mandata.
Šta Trump i dalje može?
Uprkos izbornom porazu republikanaca, Trump zadržava značajna ovlaštenja. Može donositi izvršne uredbe kada za njih postoji zakonsko uporište, upravljati federalnim institucijama u okviru svojih nadležnosti, voditi diplomatiju i djelovati kao vrhovni komandant američkih oružanih snaga.
Može koristiti i predsjednički veto. Ako demokrati usvoje zakon koji Trump ne želi potpisati, on ga može vratiti Kongresu. Da bi zakon ipak stupio na snagu uprkos predsjedničkom vetu, potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa.
Demokrati takvu većinu nisu osigurali samim osvajanjem kontrole nad Kongresom.
To znači da bi Washington mogao ući u period u kojem demokrati mogu blokirati Trumpove prijedloge, ali ni sami ne mogu lako provoditi svoju politiku bez predsjednikove saradnje.
Američki politički sistem takvu situaciju naziva divided government, odnosno podijeljena vlast.
Šta će biti s ratom u Iranu i američkom vanjskom politikom?
Ovo je jedno od najvažnijih pitanja za ostatak svijeta. Trump kao predsjednik zadržava široka ovlaštenja u vanjskoj politici i komandovanju vojskom.
Ali Kongres ima ustavne nadležnosti u pogledu finansiranja vojnih operacija, donošenja zakona i formalnog objavljivanja rata.
Demokrati bi mogli pokušati ograničiti određene vojne aktivnosti kroz zakone, budžetske odluke i rezolucije o ratnim ovlaštenjima. To ne znači da Kongres može jednostavnom političkom odlukom preuzeti komandovanje vojskom od predsjednika.
Međutim, mogućnost uskraćivanja finansiranja, provođenja istraga i usvajanja zakonskih ograničenja daje demokratama instrumente kojima mogu povećati pritisak na Bijelu kuću.
Prema Reutersu, upravo su rat s Iranom i njegove ekonomske posljedice bili među važnim faktorima nezadovoljstva birača.
Za Evropu, NATO i druge američke partnere to znači da će odnosi s Washingtonom zavisiti ne samo od predsjedničkih odluka nego i od političkih sukoba između Bijele kuće i Kongresa.
Hoće li se republikanci početi udaljavati od Trumpa?
Možda najvažnija politička posljedica izbora neće se dogoditi između demokrata i republikanaca, nego unutar same Republikanske stranke.Trump ne može dobiti treći predsjednički mandat, pa će se politička pažnja postepeno usmjeravati prema izborima 2028. godine.Potpredsjednik JD Vance i drugi potencijalni republikanski kandidati moraće razmišljati o vlastitoj političkoj budućnosti.
Reuters upozorava da bi izborni rezultat mogao ubrzati taj proces i smanjiti Trumpov uticaj na stranačke odluke. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da Trump i dalje ima snažan politički uticaj među dijelom republikanskih birača. Zbog toga se ne može unaprijed zaključiti da će se republikanski političari masovno distancirati od njega. Mnogo će zavisiti od toga kako će stranka tumačiti izborne rezultate i koga će smatrati odgovornim za poraze.
Trump prihvatio rezultate, ali najavio veto
Jedna od važnih razlika u odnosu na predsjedničke izbore 2020. jeste Trumpova reakcija. Prema Reutersu, Trump je u razgovoru za Fox News prihvatio izborni ishod i čestitao demokratama.
Istovremeno je izrazio spremnost na saradnju o pojedinim pitanjima, uključujući imigraciju, ali je poručio da će koristiti veto protiv zakona koje smatra neprihvatljivim.
Time je već naznačio mogući model političkog djelovanja u naredne dvije godine: pregovori tamo gdje postoji zajednički interes, a sukob oko pitanja o kojima dvije stranke imaju suprotstavljene stavove.
Dvije godine političkog sukoba ili mogućnost kompromisa?
Novi Kongres preuzeće dužnost 3. januara 2027. godine. Do tada republikanci zadržavaju kontrolu nad sadašnjim sazivom, a Trump ostaje predsjednik do januara 2029. Pred Amerikom je period u kojem nijedna strana neće moći jednostavno nametnuti svoju politiku.
Demokrati će imati mogućnost kontrole Kongresa, ali će za usvajanje velikih zakonskih promjena morati računati na predsjednički veto i pravila Senata. Trump će zadržati izvršnu vlast, ali bez parlamentarne većine koja je podržavala njegovu politiku.
Zbog toga izraz „šepava patka“ dobro opisuje jednu dimenziju Trumpove nove političke pozicije, ali ne i ukupnu moć američkog predsjednika. Njegova zakonodavna moć biće ograničena, dok će izvršna ovlaštenja ostati značajna.
Izbori su pokazali da je dio američkih birača odlučio promijeniti odnos snaga u Washingtonu, ali nisu odgovorili na pitanje kako će dvije suprotstavljene političke strane upravljati državom. Trump sada ulazi u završne dvije godine predsjedničkog mandata s Kongresom koji će biti spremniji da preispituje njegove odluke. A možda će se najvažnija politička promjena tek dogoditi: dok Trump još bude sjedio u Bijeloj kući, američka politika sve više će se okretati pitanju ko dolazi poslije njega.