Amerikanci u utorak, 3. novembra, izlaze na izbore na sredini mandata predsjednika Donalda Trampa, koji bi mogli značajno promijeniti odnos političkih snaga u Vašingtonu. Rezultati će odrediti ko će kontrolisati Kongres tokom posljednje dvije godine Trampovog mandata i koliko će prostora imati za sprovođenje svoje politike.
Bira se svih 435 članova Predstavničkog doma američkog Kongresa, kao i 35 senatora. Na glasačkim listićima naći će se i izbori za guvernere u 36 saveznih država, članove državnih zakonodavnih tijela i brojni referendumski prijedlozi.
Izbori dolaze nakon dvije godine obilježene visokim troškovima života, ratovima, raspravama o imigraciji i optužbama za korupciju. Prema prosjeku anketa RealClearPoliticsa, demokrate trenutno imaju prednost u opredjeljenju birača za kongresne izbore.
Izbori koji mogu ograničiti Trampovu političku moć
Izbori na sredini predsjedničkog mandata, poznati kao „midterm elections“, tradicionalno predstavljaju provjeru podrške predsjedniku i njegovoj stranci.
Na njima stranka predsjednika često gubi dio poslaničkih mjesta, a promjena većine u jednom ili oba doma Kongresa može znatno ograničiti mogućnost Bijele kuće da sprovodi planiranu politiku.
Prema prosjeku anketa RealClearPoliticsa za period od 8. do 29. oktobra, demokrate imaju podršku 51,5 odsto ispitanika, dok republikance podržava 43,1 odsto. Razlika iznosi 8,4 procentna poena.
Ipak, nacionalne ankete ne mogu direktno predvidjeti raspodjelu mandata. O tome će odlučivati rezultati u pojedinačnim izbornim jedinicama i saveznim državama, gdje su pojedine trke veoma neizvjesne.
Milioni Amerikanaca već su glasali
Interesovanje za ovogodišnje izbore vidljivo je i kroz prijevremeno glasanje. Prema podacima koje je prenio Asošijeted pres, broj ranih glasova približio se cifri od 50 miliona.
Svoj glas već je dao i Tramp, koji tokom kampanje poziva republikanske birače da izađu na birališta, iako se on sam ne nalazi na glasačkom listiću.
Na izborima 2022. godine, održanim na sredini mandata Džoa Bajdena, glasalo je približno 122 miliona ljudi. Izlaznost na ovakvim izborima tradicionalno je niža nego na predsjedničkim izborima.
Ko trenutno kontroliše Kongres?
U Predstavničkom domu republikanci imaju 218 mjesta, demokrate 214, dok je jedno mjesto nezavisno, a dva su upražnjena. Za većinu u ovom domu, koji ima 435 članova, potrebno je najmanje 218 mandata.
U Senatu republikanci imaju 53 mjesta, demokrate 45, dok dva nezavisna senatora – Berni Sanders i Angus King – djeluju zajedno sa demokratama.
Demokratama je za preuzimanje većine u Senatu potreban neto dobitak od četiri mjesta, uz očuvanje mandata koje već imaju.
Upravo zbog tijesnog odnosa snaga, rezultati u nekoliko saveznih država mogli bi biti presudni za konačan sastav Kongresa.
Šta bi se dogodilo ako demokrate preuzmu Predstavnički dom?
Ako demokrate osvoje većinu u Predstavničkom domu, njihov lider Hakim Džefris mogao bi postati predsjednik tog doma.
Demokratska većina dobila bi kontrolu nad odborima, parlamentarnim dnevnim redom i mogućnošću pokretanja istraga o radu Trampove administracije.
Među temama koje su demokrate najavljivale nalaze se moguće zloupotrebe položaja, korupcija, kao i mjere koje se odnose na troškove zdravstvene zaštite, hrane, stanovanja i energenata.
Međutim, preuzimanje Predstavničkog doma ne bi automatski omogućilo demokratama da sprovedu sve svoje prijedloge. Za većinu zakona potrebna je podrška Senata, a predsjednik i dalje ima pravo veta.
Trampova popularnost i troškovi života
Trampova politika suočava se sa kritikama dijela birača zbog visokih troškova života, cijena goriva, carinske politike i posljedica rata sa Iranom. Rasprave o imigracionoj politici takođe su među važnim temama kampanje.
Prema prosjeku anketa RealClearPoliticsa navedenom uoči izbora, Trampovu politiku podržava oko 38 odsto ispitanika.
Rezultati izbora biće važan pokazatelj raspoloženja birača prema aktuelnoj administraciji, ali i test za republikance koji nastoje da zadrže kontrolu nad oba doma Kongresa.
Sjećanje na 2018. godinu: Demokrate već jednom preuzele većinu
Slična politička situacija obilježila je izbore na sredini Trampovog prvog predsjedničkog mandata 2018. godine.
Demokrate su tada osvojile 40 dodatnih mjesta u Predstavničkom domu i preuzele većinu, dok su republikanci zadržali kontrolu nad Senatom.
Nova većina u donjem domu omogućila je demokratama da pojačaju parlamentarni nadzor nad Trampovom administracijom. Republikanci više nisu mogli samostalno da usvajaju zakone kroz oba doma Kongresa.
Upravo zbog tog iskustva, ovogodišnji izbori imaju poseban značaj za Trampa, koji želi da zadrži republikansku kontrolu nad Kongresom.
Važne trke za Senat i referendumi u saveznim državama
Posebnu pažnju privlače senatske trke u Ohaju, Sjevernoj Karolini, Mejnu, Teksasu i na Aljasci, gdje demokrate pokušavaju da osvoje mjesta koja trenutno kontrolišu republikanci.
Istovremeno, demokrate nastoje da sačuvaju svoje mandate u državama poput Mičigena, Nju Hempšira, Džordžije i Minesote.
Pored izbora kandidata, građani će odlučivati i o brojnim referendumskim prijedlozima koji se odnose na poreze, obrazovanje, zdravstvo, izborna pravila i druga pitanja.
Jedan od prijedloga koji privlači pažnju nalazi se na glasačkom listiću u Kaliforniji, a odnosi se na jednokratno oporezivanje imovine određenih milijardera. Prema dostavljenom tekstu, najveći dio prihoda bio bi namijenjen zdravstvenoj zaštiti, dok bi ostatak bio usmjeren na obrazovanje i pomoć u ishrani.
Izbori koji će odrediti posljednje dvije godine Trampovog mandata
Ishod glasanja neće samo odrediti ko će kontrolisati Kongres već i koliko će političkog prostora Tramp imati do kraja mandata.
Ako republikanci zadrže većinu u oba doma, predsjednik će imati povoljnije uslove za sprovođenje svoje agende. Ukoliko demokrate preuzmu jedan ili oba doma, očekuju se intenzivniji parlamentarni nadzor, politička nadmetanja i teži pregovori oko budžeta i zakona.
Rezultati izbora biće i važan pokazatelj političkog raspoloženja uoči predsjedničke trke 2028. godine. Tramp se, prema američkom Ustavu, ne može kandidovati za treći predsjednički mandat.