Desetine hiljada građana okupile su se danas u Novom Sadu kako bi odale poštu žrtvama pada nadstrešnice Željezničke stanice, tragedije koja se dogodila prije dvije godine i odnijela 16 života. U nesreći je 14 osoba poginulo na licu mjesta, dok su još dvije preminule kasnije od posljedica zadobijenih povreda.
Centralna komemoracija održana je na mjestu tragedije, tačno u 11.52, u vrijeme kada se 1. novembra 2024. godine obrušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice.
Događaj je ponovo otvorio pitanja odgovornosti za nesreću, kvaliteta izvedenih radova i transparentnosti projekta obnove pruge Beograd–Subotica, koji je realizovan uz učešće kineskih kompanija. Dio građana i dalje zahtijeva da se utvrde sve okolnosti tragedije i odgovornost svih koji su učestvovali u realizaciji projekta.
Šesnaest žrtava tragedije u Novom Sadu
U padu nadstrešnice život su izgubili Sara Firić (6), Valentina Firić (10) i Đorđe Firić (53) iz Kovilja, kao i Milica Adamović (6), Sanja Ćirić Arbutina (35) i Mileva Karanović (76) iz Kaća.
Među stradalima su bili i Nemanja Komar (17) iz Stepanovićeva, Miloš Milosavljević (21) iz Knićanina, Stefan Hrka (27) iz Beograda, Anđela Ruman (20) iz Stare Pazove, Goranka Raca (58) iz Novog Sada, Đuro Švonja (77) iz Stepanovićeva, Vukašin Raković (69) iz Bukovca i državljanin Sjeverne Makedonije Vasko Sazdovski (46).
Od posljedica teških povreda u bolnici je 17. novembra 2024. godine preminula Anja Radonjić (24) iz Paraćina, dok je Vukašin Crnčević (18) iz Zmajeva preminuo 21. marta 2025. godine.
Tako je broj žrtava tragedije porastao na 16.
Tri kolone građana stigle do mjesta tragedije
Građani su do Željezničke stanice stigli u tri kolone. Jedna je krenula od Varadinskog mosta, druga od Medicinskog fakulteta, dok je treća prošla pored Limanskog parka.
Kolone su se spojile kod Futoške pijace, odakle su zajedno nastavile prema mjestu tragedije, noseći poruke sjećanja i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti.
Okupljeni su počast stradalima odali šesnaestominutnim ćutanjem, po jednim minutom za svaku žrtvu. Građani su palili svijeće, ostavljali lične predmete i polagali cvijeće, uz poruke da stradali neće biti zaboravljeni.
Među prisutnima su bili članovi porodica žrtava, predstavnici studentskog pokreta i lideri Studentske liste, koju čini 250 kandidata izabranih da predstavljaju studentski pokret „Studenti u blokadi“ na nedavno održanim parlamentarnim izborima.
Komemoraciji su prisustvovali i uzbunjivači, među njima Zoran Đajić, koji je tokom protekle dvije godine u javnim nastupima i stručnim analizama ukazivao na probleme i moguće propuste tokom obnove stanice.
Patrijarh Porfirije služio liturgiju za stradale
Pomen žrtvama služen je i u Hramu Svetog Save na Vračaru, gdje je patrijarh srpski Porfirije služio liturgiju.
U obraćanju vjernicima pozvao je da se stradali ne zaborave i da se u molitvama pomenu njihove porodice i najbliži.
„Zato se mi molimo za pokoj duša nevino postradalih pod nadstrešnicom u Novom Sadu, da im Gospod da carstvo nebesko, da im da pokoj, da im da mir i radost tamo gdje nema tuge, gdje nema uzdisanja, gdje nema bola, a da isto tako utješi i sve njihove bližnje“, rekao je patrijarh.
Porfirije je podsjetio i na značaj svakog ljudskog života, pozivajući vjernike da žrtve tragedije zauvijek sačuvaju u sjećanju.
Tragedija koja je pokrenula studentski pokret
Pad nadstrešnice postao je povod za masovne proteste i nastanak studentskog pokreta „Studenti u blokadi“. Studenti su zahtijevali objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji stanice, utvrđivanje odgovornosti i procesuiranje svih za koje se utvrdi da su doprinijeli tragediji.
Nakon incidenta na jednom od studentskih okupljanja, Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu pozvao je na blokadu fakulteta, zahtijevajući odgovornost za nasilje nad studentima. Protesti su se ubrzo proširili na javne univerzitete širom Srbije, a blokade fakulteta obilježile su veliki dio akademske godine.
Studentski plenumi potom su usvojili nove zahtjeve, među kojima je bio i zahtjev za raspisivanje izbora. Pokrenuta je i kampanja „Student u svakom selu“, tokom koje su studenti razgovarali sa građanima širom zemlje.
Grupa stručnjaka sa srpskih univerziteta izradila je analize pada nadstrešnice i problema tokom realizacije projekta, ukazujući na moguće sistemske propuste u radu institucija.
Politička dimenzija protesta dodatno je došla do izražaja kada su studenti i njihove pristalice počeli da ukazuju na odgovornost tadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i vladajuće strukture.
Prema navodima iz dostavljenog teksta, na izborima održanim nakon raspisivanja glasanja 25. oktobra, stranka na vlasti osvojila je oko 39 odsto glasova, dok je Studentska lista dobila približno 52 odsto.
Dvije godine nakon urušavanja nadstrešnice, sjećanje na 16 stradalih ostaje u središtu javnosti, a zahtjevi za potpunim utvrđivanjem okolnosti tragedije i odgovornosti i dalje su dio političkog i društvenog života Srbije.