Američki magazin Foreign Policy objavio je analizu u kojoj se pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji predstavlja kao primjer kako generacija Z može političkim, nenasilnim djelovanjem proizvesti ozbiljne društvene promjene.
Autor analize posebno ističe odluku studenata da prihvate izborni proces i izađu na izbore, navodeći da su upravo time napravili razliku u odnosu na neke ranije antikorupcijske pokrete u regionu, uključujući proteste u Bosni i Hercegovini.
Prema ocjeni Foreign Policyja, ubjedljiva pobjeda Studentske liste predstavlja svojevrsni predah za Evropu u trenutku kada kontinentom prolaze brojni protesti mladih.
„Studenti su pokazali kako se nezadovoljstvo pretvara u političku promjenu“
Kao jedan od ključnih razloga uspjeha autor navodi nenasilje.
Studentski pokret nastao je nakon napada na studente koji su mirno protestovali u Beogradu, a podršku širom Srbije, prema analizi, dobio je upravo zahvaljujući uzdržanosti demonstranata čak i u trenucima kada su se, kako navodi autor, pojačavali pritisci, provokacije i napadi.
Za razliku od protesta koji su prethodili padu Slobodana Miloševića, studenti nisu zauzimali državne institucije, već fakultete.
Autor kao drugi važan faktor izdvaja činjenicu da se studenti nisu fokusirali samo na pitanja obrazovanja i studentskog standarda, već su svoje zahtjeve proširili na cijelo društvo.
Putovali su pješke i biciklima širom zemlje, obilazili gradove i sela i osnivali zborove građana, čime su, prema ocjeni magazina, ljudima vratili vjeru u političko učešće i demokratski proces.
„Napravili su ono što demonstranti u BiH nisu“
Posebno mjesto u analizi zauzima odluka studenata da ne odbace izbore kao način političke borbe.
„Treće, pokret nije dogmatski odbacio učešće u izbornom procesu, kako to čine mnogi studentski aktivisti širom svijeta. Antikorupcijski demonstranti u Bosni i Hercegovini prije desetak godina, naprimjer, napravili su upravo tu grešku“, navodi Foreign Policy.
Studenti su, kako se podsjeća, u početku zahtijevali da institucije ispune obaveze prema žrtvama tragedije u Novom Sadu. Odluku da zatraže vanredne izbore donijeli su nakon što je vlast ignorisala veliki martovski skup u Beogradu.
Nakon toga uslijedio je proces formiranja Studentske liste. Kandidate su, prema analizi, birali među stručnjacima različitih profila, uz provjeru njihove biografije i jedan ključni uslov – da ranije nisu bili politički angažovani.
Poziv SAD-u i EU da podrže promjene
Autor analize navodi da opozicione stranke koje su učestvovale na izborima, uključujući Stranku slobode i pravde Dragana Đilasa, prema dostupnim rezultatima nisu prešle izborni prag, kao ni Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića.
Foreign Policy poziva Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju da iskoriste trenutak za obnovu povjerenja između Srbije i njenih susjeda.
U analizi se navodi da je to povjerenje bilo narušeno godinama politike Aleksandra Vučića, koju autor opisuje kao revizionističku, te se SAD-u i EU preporučuje da podrže tranziciju pred predsjedničke izbore najavljene za decembar.
Studenti Srbije već kandidovani za Nobelovu nagradu
Studentski pokret iz Srbije zvanično je kandidovan za Nobelovu nagradu za mir još u januaru 2025. godine.
Prijedlog su tada podnijeli dramski pisac Siniša Kovačević i advokatica Dijana Stojković.
Nova analiza Foreign Policyja dodatno je otvorila pitanje međunarodnog priznanja studentskog pokreta, predstavljajući ga kao primjer nenasilne političke mobilizacije mladih i mogućeg modela za pretvaranje masovnog nezadovoljstva u institucionalnu političku promjenu.