Izraelci danas izlaze na birališta na izborima koji bi mogli odrediti pravac zemlje nakon više od dvije godine rata u Gazi. U trci su premijer Benjamin Netanyahu i bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, a prema posljednjim anketama nijedan od dvojice kandidata nema sigurnu većinu.
Izbori su prvi od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i rata koji je nakon toga izbio u Gazi. Prema prosjeku anketa televizija Kan 11, Kanal 12 i Kanal 13, koji je u petak objavio Haaretz, Netanyahuov blok mogao bi osvojiti oko 50 mandata, dok bi opozicioni blok predvođen Eisenkotom mogao dobiti 54.
Za većinu u Knesetu potrebno je 61 od ukupno 120 mandata.
Biračka mjesta zatvaraju se u 22 časa po lokalnom vremenu.
Netanyahu i Eisenkot ne podržavaju palestinsku državu
Iako se razlikuju u pristupu ratu, naseljima na Zapadnoj obali i odnosima sa međunarodnom zajednicom, ni Netanyahu ni Eisenkot trenutno ne zagovaraju stvaranje palestinske države.
Eisenkot je u avgustu, nakon poziva lidera Ujedinjene arapske liste Mansoura Abbasa da se okonča okupacija, rekao da palestinske države neće biti ni sada ni u narednoj vladi, prenio je Haaretz.
Prema analizi NPR-a, najveće razlike između dvojice kandidata odnose se na odnos prema demokratskim institucijama, Zapadnoj obali i međunarodnim odnosima.
Gaza: Obojica žele kraj Hamasove vlasti
I Netanyahu i Eisenkot obećavaju da će okončati Hamasovu vlast u Gazi, ali se razlikuju u načinu na koji bi to pokušali ostvariti.
Eisenkot je obećao da bi Hamasova vlast bila okončana u roku od 18 mjeseci od njegovog dolaska na funkciju, diplomatskim putem ili vojnom silom, navodi Axios.
Netanyahu je, prema Jerusalem Postu, postavio rok do kraja mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Međutim, nijedan od njih nema potpuno razrađen plan za ono što bi uslijedilo nakon završetka rata.
Eisenkot bi, prema dosadašnjim izjavama, bio spremniji da prihvati Trumpov plan za Gazu, koji predviđa tehnokratsku upravu, policiju povezanu s Palestinskom upravom i međunarodne mirovne snage.
On je ranije rekao da bi Palestinsku upravu smatrao boljim rješenjem od nastavka Hamasove vlasti ukoliko bi to bile jedine dvije mogućnosti.
Za stanovnike Gaze, međutim, mnogo važnija pitanja su da li će biti ublažena blokada, kada bi se izraelske snage povukle, da li će raseljeni moći da se vrate i kako će izgledati obnova razorenog područja.
Na Zapadnoj obali razlike su mnogo veće
Najveći politički jaz između Netanyahua i Eisenkota vidi se u odnosu prema Zapadnoj obali.
Eisenkot je najavio oštriji obračun sa nasiljem jevrejskih doseljenika i uklanjanje ispostava koje su nezakonite i prema izraelskom zakonu.
Prema pisanju Jerusalem Posta, mogao bi ponovo uvesti administrativni pritvor za jevrejske ekstremiste. Takođe bi ograničio ili zamrznuo izgradnju novih naselja, dok bi postojeća mogla biti proširivana u znatno užem obimu.
Eisenkot bi, prema tim navodima, mogao ukloniti i veliki broj novih „farmi“ koje su nastale pod nadležnošću ministra Bezalela Smotricha.
Smotrich, jedan od najvažnijih Netanyahuovih koalicionih partnera, ranije je rekao da bi izraelska vojska na Zapadnoj obali trebalo da postupi na način na koji je djelovala u Gazi.
Eisenkot, međutim, ni pored toga nema jasno definisan plan za konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.
Iran, Liban i odnos sa SAD
Kada je riječ o Iranu i Libanu, razlike između dvojice kandidata su manje.
Obojica podržavaju zadržavanje sigurnosne zone u Libanu, dok je Eisenkot rekao da bi granicu pomjerio na oko osam kilometara.
Obojica smatraju da bi Izrael mogao vojno djelovati protiv Irana ukoliko okolnosti to zahtijevaju. Netanyahu je, međutim, spremniji da preuzme veći rizik, ocjenjuje Jerusalem Post.
Netanyahu u kampanji posebno ističe odnos sa Donaldom Trumpom i tvrdi da Eisenkot ne bi mogao zadržati bliske veze sa Washingtonom niti ostvariti isti nivo saradnje sa američkom administracijom.
Eisenkot, s druge strane, obećava bolje odnose sa Evropom i obnovu veza sa obje velike političke stranke u SAD, uključujući demokrate.
Šta ako niko ne osvoji većinu?
Ishod izbora mogao bi biti komplikovan.
Ako Netanyahuov ili Eisenkotov blok ne uspije da obezbijedi 61 poslanički mandat, slijedi teško formiranje vlade. U tom slučaju nije isključena ni mogućnost novih izbora.
Eisenkot je već rekao da ne bi ulazio u vladu koju bi predvodio Netanyahu. Za formiranje vlasti mogla bi mu biti potrebna podrška arapskih stranaka, što Netanyahu već koristi kao argument protiv opozicije.
Posebno pitanje biće i odnos nove vlade prema Palestincima. Saudijska Arabija je jasno stavila do znanja da je palestinska država jedan od uslova za šire regionalno približavanje Izraelu, dok nijedan od dvojice glavnih kandidata trenutno ne podržava takvo rješenje.
Zato današnji izbori neće odlučivati samo o tome ko će sjediti u kabinetu premijera. Od njih će zavisiti i kako će Izrael voditi rat i pregovore, kakav će odnos imati prema naseljima na Zapadnoj obali i koliko će se približiti ili udaljiti od svojih saveznika.
Ako nijedan blok ne osvoji većinu, politička neizvjesnost mogla bi potrajati mjesecima. Do tada bi Netanyahu, ukoliko ne bude formirana nova vlada, ostao premijer sa punim ovlaštenjima.