Približavanjem hladnijih dana i početkom grijne sezone, građane širom BiH dočekuju različite cijene ogreva. Dok su drva i ugalj uglavnom zadržali prošlogodišnje nivoe, pelet i briket bilježe snažan rast cijena, a trgovci upozoravaju da bi dolazak lošijih vremenskih prilika mogao dodatno zakomplikovati snabdijevanje.
Trenutne cijene, prema podacima prodavaca, izgledaju ovako:
- iscijepana drva – 165 KM po kubnom metru
- lignit – 265 KM po toni
- mrki ugalj – 297 KM po toni
- sertifikovani pelet – 820 do 850 KM po toni
- pelet bez klase i sertifikata – 770 do 790 KM po toni
- drveni briket – oko 720 KM po toni
Sve navedene cijene uključuju PDV.
Drva poskupjela, ali ih zasad ima dovoljno
Kubni metar iscijepanih drva trenutno košta oko 165 KM, dok je do oktobra cijena išla do 150 KM.
Prodavci navode da je riječ o uobičajenom sezonskom rastu cijena, koji je posljedica većih troškova sirovine i radova u šumarstvu.
„U istom periodu promijenila se cijena i prošle godine i svake godine je to tako. Tada poskupe i radovi u šumarstvu i sirovina, i to je nešto na šta su stanovnici navikli“, naveli su prodavci.
Za sada, međutim, nema većih problema sa količinama iscijepanog drveta. Većina građana koji koriste ovaj energent, prema riječima trgovaca, već je obezbijedila svoje zalihe.
Ugalj sve manje tražen
Za razliku od drva, tržište uglja već duže vrijeme bilježi pad potražnje.
Lignit trenutno košta oko 265 KM po toni, dok je cijena mrkog uglja oko 297 KM.
Prodavci navode da se cijene uglja nisu značajnije mijenjale posljednje dvije do tri godine upravo zbog kontinuiranog pada potražnje.
„Što se tiče uglja, potražnja je sve manja iz dana u dan, te se cijena nije mijenjala već dvije do tri godine“, navode oni.
Zbog takvog trenda, ne očekuju značajnija poskupljenja ovog energenta u narednom periodu.
Pelet prešao 800 KM, a potražnja i dalje raste
Najveći pritisak trenutno je na tržištu peleta.
Prošle godine u ovo vrijeme tona peleta koštala je između 650 i 700 KM. Danas se sertifikovani pelet boljeg kvaliteta prodaje po cijeni od 820 do 850 KM po toni.
Razlog je, prema objašnjenju prodavaca, jednostavan – sve veći broj domaćinstava prelazi na grijanje peletom, dok proizvodnja nije pratila rast potražnje.
„Veliki broj domaćinstava prešao je na grijanje na pelet i instalirao odgovarajuće peći, dok proizvođači nisu u jednakoj mjeri povećali proizvodnju, što je dovelo do nesrazmjera između ponude i potražnje“, navode prodavci.
Na tržištu se može pronaći i jeftiniji pelet, po cijeni od 770 do 790 KM po toni, ali je riječ o proizvodu bez navedene klase i sertifikata.
Briket poskupio više od 50 odsto
Još dramatičniji rast zabilježen je kod drvenog briketa.
Tona briketa prošle godine koštala je između 450 i 500 KM, dok danas cijena dostiže 720 KM.
To znači da je ovaj energent za samo godinu dana poskupio za više od 50 odsto.
Iako je potražnja za briketom na domaćem tržištu manja nego za peletom, trgovci upozoravaju da se već osjeća nedostatak ovog proizvoda za kupce koji ga žele nabaviti.
Briket se u velikoj mjeri proizvodi za izvoz na evropsko tržište, dok je Banjaluka jedno od domaćih tržišta na kojem se ovaj energent nešto više koristi.
Trgovci upozoravaju: Zima bi mogla donijeti novi udar
Najveća neizvjesnost, međutim, tek dolazi.
Prodavci upozoravaju da bi kiša, snijeg i pogoršanje vremenskih uslova mogli dodatno otežati dopremu sirovine iz šuma.
Prema njihovim navodima, lageri sirovina kod proizvođača trenutno su gotovo prazni, dok fabrike peleta, briketa i proizvođači iscijepanog drveta rade praktično po principu „dan za dan“.
Sve što tokom dana stigne iz šume ili se otkupi, odmah se prerađuje.
Ako padavine uspore ili zaustave dopremu sirovina iz šumarija, proizvodnja bi mogla biti smanjena, što bi se vrlo brzo moglo odraziti na dostupnost ogreva i njegove cijene.
„Zato savjetujemo građanima da ne čekaju s nabavkom, jer u narednom periodu cijene mogu biti samo više. Ulaskom u jesenji period pojeftinjenje je nerealno očekivati“, upozoravaju prodavci.
Toplotna pumpa kao alternativa
Dok cijene čvrstih goriva rastu, iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske navode da se, prema trenutnim cijenama energenata i efikasnosti sistema, kao najpovoljnija opcija izdvaja grijanje toplotnim pumpama.
Posebno se ističu sistemi vazduh-voda i voda-voda.
Toplotne pumpe mogu ostvariti COP veći od četiri, što znači da za jedan kilovat-sat utrošene električne energije mogu isporučiti više od četiri kilovat-sata toplotne energije.
Međutim, njihova isplativost u velikoj mjeri zavisi od objekta.
Bez dobre izolacije nema ni jeftinog grijanja
Stručnjaci upozoravaju da ni najefikasniji sistem grijanja ne može dati dobre rezultate ako kuća ima lošu izolaciju i staru stolariju.
Kod dobro izolovanih objekata ukupne potrebe za energijom mogu biti smanjene za 30 do 50 odsto.
Preporučuje se kvalitetna termoizolacija fasade, poput stiropora ili kamene vune debljine 10 do 15 centimetara, kao i zamjena stare stolarije energetski efikasnim prozorima.
Takva ulaganja ne smanjuju samo potrošnju, već omogućavaju i ugradnju sistema grijanja manje snage, čime se smanjuju i početni i dugoročni troškovi.
Iz Fonda navode da, za većinu individualnih stambenih objekata i uz period amortizacije od pet do deset godina, toplotne pumpe nude jedan od najboljih odnosa uloženog i dobijenog.
Početna investicija jeste veća, ali niži troškovi rada mogu omogućiti relativno brz povrat uloženog novca.
Građani već računaju šta im je najisplativije
Iskustva građana pokazuju koliko razlika može zavisiti od samog objekta.
Jedna Banjalučanka, koja je izgradila i kvalitetno izolovala kuću površine 130 kvadratnih metara i koristi toplotnu pumpu, navodi da joj račun za električnu energiju nikada nije prešao 160 KM.
S druge strane, druga Banjalučanka za grijanje 59 kvadratnih metara izdvaja oko 113 KM mjesečno „Eko toplanama“, ali kaže da ove godine nije zadovoljna kvalitetom grijanja.
Sve to pokazuje da pitanje grijanja više nije samo izbor između drva, uglja i peleta. Za građane postaje pitanje koliko mogu izdvojiti za početnu investiciju, koliko će ih grijanje koštati svakog mjeseca i kako da prežive sezonu bez novih udara na kućni budžet.
A ako se ostvare upozorenja trgovaca o smanjenoj dostupnosti sirovina, najveći problem ove zime možda neće biti samo cijena ogreva – već pitanje hoće li ga uopšte biti dovoljno za sve koji ga budu tražili.