Američki predsjednik Donald Trump stao je u odbranu dogovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela, poručujući da je odluku donio u interesu američkih građana. Njegov potez, međutim, izazvao je kritike iz Evrope, Ukrajine i dijela američkog Kongresa, gdje upozoravaju da bi dodatni prihodi od prodaje energenata mogli koristiti Moskvi u nastavku rata protiv Ukrajine.
Trump je na društvenoj mreži Truth Social kratko poručio: „Donio sam pravu odluku za američki narod“, pravdajući dogovor potrebama američkog tržišta i ukazujući na to da su evropske zemlje ranije kupovale ruske energente.
Milioni tona ruskog dizela na putu prema tržištu
Trump je 9. oktobra objavio da je s Putinom dogovorio isporuke ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu. Prema njegovim najavama, Rusija bi trebalo da odmah stavi na raspolaganje više od 300.000 tona, dok bi tokom novembra uslijedilo dodatnih 500.000 tona, a nakon toga još milion tona.
Američki predsjednik najavio je i mogućnost dodatnih isporuka, koje bi zavisile od stanja ruskih rafinerija.
Washington je, prema navodima iz dostavljenog izvještaja, potom privremeno ublažio ograničenja na uvoz ruskog dizela do aprila 2027. godine.
Trumpov argument je da bi veća ponuda goriva mogla pomoći američkom tržištu i ublažiti pritisak na cijene. Međutim, ostaje pitanje koliki bi stvarni uticaj ove isporuke imale na cijene na pumpama, s obzirom na ukupnu potrošnju i složene faktore koji utiču na tržište naftnih derivata.
Evropa i Ukrajina upozoravaju na korist za Moskvu
Dogovor je naišao na protivljenje evropskih zvaničnika, koji insistiraju na nastavku pritiska na Rusiju zbog rata u Ukrajini.
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je da je za okončanje rata potrebno pojačati pritisak na Moskvu, a ne otvarati dodatne izvore prihoda koji bi mogli ojačati rusku ekonomiju.
Kritike je iznio i kanadski premijer Mark Carney, ocjenjujući da dogovor nije u skladu s naporima Ukrajine, Kanade i njihovih saveznika da osiguraju mir i stabilnost u Evropi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je poručio da dogovor s Putinom nije „pošten ni iskren“, uz upozorenje da prihodi od prodaje ruskih energenata omogućavaju Moskvi da nastavi finansirati rat.
Tako se spor oko dizela pretvorio u šire političko pitanje: da li kratkoročno povećanje ponude energenata opravdava ublažavanje ograničenja prema Rusiji dok rat traje.
Otpor stiže i iz Trumpove Republikanske stranke
Protivljenje dogovoru nije ograničeno samo na evropske saveznike i Ukrajinu. Kritike su stigle i iz redova Trumpove Republikanske stranke.
Republikanski senator Thom Tillis upozorio je da bi dogovor mogao biti u suprotnosti s američkim zakonom, dok je grupa republikanskih i demokratskih senatora pozvala administraciju da odustane od plana.
Ove reakcije pokazuju da se pitanje uvoza ruskog dizela ne posmatra samo kroz cijenu goriva, već i kroz pravne, bezbjednosne i spoljnopolitičke posljedice.
Hoće li ruski dizel zaista sniziti cijene goriva?
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko bi najavljene isporuke mogle uticati na cijene u Sjedinjenim Američkim Državama.
Početna količina od 300.000 tona predstavlja relativno mali dio ukupne američke potrošnje, zbog čega se ne očekuje da bi sama po sebi mogla izazvati značajan pad cijena na pumpama.
Konačan efekat zavisiće od obima i dinamike isporuka, potražnje, kapaciteta prerade i kretanja cijena na međunarodnom tržištu.
Trump insistira da je dogovor u interesu američkih građana, dok njegovi kritičari upozoravaju da bi ublažavanje ograničenja moglo donijeti ekonomsku korist Rusiji u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da ograniče njene prihode.
Za sada ostaje otvoreno da li će najavljene isporuke ostvariti očekivani uticaj na tržište i kakve će dugoročnije posljedice imati po američku politiku prema Moskvi.