Odlučio sam nedavno dovesti u red sustav klimatizacije u svojem 50-ak godina starom Mercedesu. Posljednje dvije godine za najvećih toplinskih valova nije hladio dovoljno dobro.
Posjetio sam par servisa, zamijenili su mi dio cijevi koji je puštao plin, da bi se konačno pokazalo da je glavni problem djelomično začepljen ekspanzijski ventil koji raspršuje rashladno sredstvo prije ulaska u isparivač. Pretpostavka je da je onečišćenje stiglo iz dotrajalog filtra koji uklanja vlagu i nečistoće. Ukratko, treba nabaviti novi filter i propuhati ventil.
Neuspješna potraga za filterom
U servisu sam pitao mogu li mi oni nabaviti filter, no pokazalo se da njihov dobavljač nema takav stari model. Preporučili su mi da pokušam sam. “Ako ga ne možete nabaviti vi, kakva će to tek biti gnjavaža meni, koji sam popriličan laik”, pomislio sam.
Kada imam neki problem sa svojim limenim ljubimcem, obično prvo zovem prijatelja koji ima isti takav Mercedes i gomile dijelova za njega, a usto se jako dobro razumije u automobile. To mu je posao. “Ja ti imam takve polovne, u dobrom stanju, no za 40-ak eura možeš nabaviti i potpuno nove”, objasnio mi je i dao par adresa trgovaca.
Zovem, šaljem fotografije i broj šasije jednima, drugima, trećima. Teško se javljaju, a nitko nema takav filter. Jedan mi prodavač čak kaže: “To vam ima samo Mercedes u Njemačkoj, njihov odjel za oldtajmere i košta vam oko tisuću i tristo eura”.
Od 1300 do 40 eura uz pomoć ChatGPT-ja
Tu sam izgubio strpljenje. Odlučio sam pitati ChatGPT. Ubacim fotografiju filtra, dam mu podatke o autu i on mi pobroji trgovce koji bi ga morali imati, s linkovima, adresama i telefonima
Navede mi proizvođače zamjenskih dijelova, s cijenama do 40 eura, preporuči najbolje i servira kataloški broj proizvoda na koji se trebam pozvati. Naime, isti filter imali su i kasniji modeli Mercedesa pa se nema smisla pozivati na broj šasije najstarijeg modela.
Nazovem prvu trgovinu, izrecitiram upute AI-ja i za jedan dan stigne mi filter vrhunskog proizvođača za 40 eura.
U daljnjem razgovoru sa ChatGPT-jem usput doznam i da je cijena od 1300 eura nebulozna, da Mercedes taj dio više uopće ne drži te da je u oldtajmer potpuno legitimno ugraditi zamjenski, osobito od vrhunskih proizvođača.
Problem klime u konačnici je riješen, a svi radovi i potrebni dijelovi zajedno koštali su samo petinu od navodne cijene filtera od 1300 eura.
“Kada ne mogu ili neće ljudi, može AI, i to vrlo jednostavno i brzo”, pomislio sam.
Potraga za rasprodanom knjigom
Slično sam doživio koji tjedan ranije kada sam prijatelju za rođendan kupovao knjigu koja je odavno rasprodana u knjižarama. Napikavao sam brojeve knjižara koje bi mogle imati knjige konkretnog izdavača i dobivao niječne odgovore sve dok nisam odustao i pitao AI.
On mi je u par sekundi izlistao zagrebačke antikvarijate koji je imaju, broj primjeraka, lokacije i telefone. Nazvao sam najbliži, par ulica od mene, i kupio knjigu u odličnom stanju po dobroj cijeni.
Ko treba liftboja kada lift vozi sam?
Tko ne bi volio takav AI? A to su samo dva primjera u moru sličnih, od izlistavanja kritičarskih ocjena filmova ili preporuka za najbolji način kako organizirati neko putovanje, preko potrage za vjerodostojnim znanstvenim studijama za neke novinarske analize, do znanstvenih proboja kao što su pronalaženje novih rješenja za složene, dosad neriješene matematičke probleme ili razvoj novih lijekova.
Što će se tek dogoditi kada se razviju ozbiljni AI agenti koji neće samo davati upute kako naći filter, već će sami odraditi sve – od potrage do dostave? Ova, ali i brojna druga iskustva pokazuju da ljudi postaju zamjenjivi u mnogim zadacima. U skoroj budućnosti to će posebno vrijediti za one koji svoje poslove neće znati unaprijediti uz pomoć AI-ja.
Ko treba liftboja kada lift savršeno vozi sam?
Ukratko, mogli bismo zaključiti da je otpor uzaludan, da se moramo prilagoditi, da nema mjesta otporu i ludizmu kada AI može biti tako fascinantno koristan. Razvoj AI-ja nitko ne može zaustaviti. Može se samo usporiti i regulirati.
Od potrage za filterom do otkrivanja raka
Naravno, nije u toj priči baš sve bajno: razvoj AI-ja može završiti kao utopija u kojoj će rješavati svakodnevne i velike ljudske probleme, od medicinskih do klimatskih, ali i kao distopija u kojoj će masovno oduzimati poslove, sam sebe usavršavati, nadvladavati ljude i zaprijetiti čovječanstvu.
Već sada vidimo na djelu i velike koristi i ozbiljne rizike. Primjerice, AlphaFold je predvidio trodimenzionalne strukture oko 200 milijuna proteina i time znatno olakšao istraživanja njihova djelovanja i razvoj novih lijekova.
Ilustracija 3D vizualizacije proteina
U prvim rezultatima švedskog istraživanja, objavljenima 2023., pregled mamograma uz pomoć AI-ja na više od 80.000 žena otkrio je 20 posto više slučajeva raka dojke nego standardno očitavanje dvojice radiologa, uz gotovo prepolovljen opseg rada.
Prevodi na četiri jezika, a zarađuje sitniš
S druge strane čak i visoko obrazovani ljudi iz struka bliskih mojoj – programeri, prevoditelji, grafičari, lektori i novinari početnici ostaju bez poslova ili dijelova poslova jer dio njihovih zadataka brže i jeftinije može odraditi AI.
Za ilustraciju, jedan moj rođak donedavno je lijepo zarađivao prevođenjem na četiri jezika. Budući da ih sve zna kao materinje, jer se više puta selio, imao je klijente koji su dobro plaćali kvalitetne prijevode. Danas u najboljem mjesecu zaradi nekoliko stotina eura.
Ljudska stručnost tu je ostala važna uglavnom samo kada su potrebni vrhunski prijevodi, primjerice književni, ovjereni ili osobito precizni prijevodi pravnih, medicinskih i tehničkih tekstova, u kojima pogrešna riječ može promijeniti smisao ugovora, uputa za liječenje ili sigurnosnih upozorenja.
AI je već probio zadane granice
Pokazalo se također da AI može izaći iz zadanih sigurnosnih okvira. Primjerice, OpenAI-jevi modeli tijekom sigurnosnih testiranja u srpnju 2026. zaobišli su zaštite koje su ih trebale izolirati od interneta i neovlašteno su pristupili sustavima platforme Hugging Face. Njihove aktivnosti izašle su iz okvira dodijeljenih zadataka. Za takva (ne)djela ljudima se određuje kazna do 10 godina zatvora.
U lipnju je OpenAI-jev eksperimentalni model tijekom internog treniranja neovlašteno pristupio portalu australskog Medicarea. Pokretao je naredbe i pristupao internim dokumentima, podacima za prijavu i zbirnim statistikama.
Nakon tog incidenta i kašnjenja obavijesti o proboju, pod pritiskom australskih vlasti, OpenAI i Anthropic ovih su dana podržali uvođenje zakonske obaveze hitnog prijavljivanja svih sigurnosnih incidenata.
Hoćemo li ostati bez posla ili bez potrebe za radom?
Tehnološke revolucije često su zamjenjivale ljude u dosadnim, napornim i repetitivnim poslovima. Povijest je pokazala da su gasile stare poslove, ali i stvarale mnoštvo novih. No taj prijelaz za mnoge nije bio ni brz ni bezbolan.
Balada o Johnu Henryju opjevala je borbu radnika protiv parne bušilice u probijanju željezničkog tunela. Prema legendi, Henry je čekićem i čeličnim svrdlom pobijedio stroj, ali je ubrzo umro od iscrpljenosti.
Hoće li tako završiti i ova revolucija, pa ćemo uskoro uživati u izobilju i samo stiskati gumbe bez zahtjevnog rada jer će računala čak i misliti za nas, kako je to šaljivo ispjevao Oliver Dragojević u pjesmi “2002. godine u Splitu”, tek treba vidjeti.