Semberski poljoprivrednici ulaze u jesenju sjetvu sa računicom koja je, kako tvrde, pred pucanjem. Nakon suše koja je na pojedinim parcelama odnijela između 70 i 90 odsto roda kukuruza, proizvođači traže od Ministarstva poljoprivrede da proglasi elementarnu nepogodu i hitno pomogne pred novu proizvodnu godinu.
Ne traže, kažu, nemoguće. Traže dodatne količine regresiranog goriva i povećanje podrške za pšenicu sa sadašnjih 500 na 700 maraka po hektaru. Upozoravaju da će, ukoliko pomoć izostane, dio proizvođača biti prinuđen da odustane od sjetve.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže za BUKU da je 2026. godina dovela poljoprivredu u jednu od najtežih situacija do sada.
„2026. godina, godina je propasti poljoprivrede, kako kod nas, tako i u regionu. Mi smo imali najskuplju sjetvu, najskuplji dizel, najskuplji repromaterijal, bilo je preteško sve to izdržati, svi smo zaduženi kod banaka, a onda smo ljetos sa pšenicom imali dobar rod i kvalitet, ali smo otkupnom cijenom načisto uništeni. Nismo mogli vratiti uloženo, ni pokriti dugovanja. Uzdali smo se u berbu kukuruza ,a onda je uslijedila katastrofalna suša gdje su prinosi i do 90 odsto uništeni“, rekao je Bakajlić.
Prema njegovim riječima, upravo zbog toga proizvođači sada traže da se u Semberiji, kao najvećem poljoprivrednom području, proglasi elementarna nepogoda zbog suše.
„Mi proizvođači tražimo od Ministarstva da proglase vanredno stanje, elementarnu nepogodu sušu, da se pokuša poljoprivrednim proizvođačima izaći u susret sada kada nam je najpotrebnije, pa da možemo vidjeti šta i kako dalje. Mi smo na rubu opstanka, ali niko to ne shvata ozbiljno. Mi iz dana u dan gubimo sjetvene površine, ljudi odustaju od proizvodnje. I ne samo u ratarstvu, vidjeli ste da je cijena mlijeka mnogo oborena, farmerima se ne isplati više proizvoditi, jer hrana i troškovi ne mogu se pokriti sa ovom otkupnom cijenom mlijeka“, kazao je za BUKU Bakajlić.
Problem je, dodaje, što proizvođače nakon izgubljenog roda već čekaju novi troškovi.
„Vi znate dobro da je gorivo došlo gotovo do četiri marke, da mi ne možemo na cijeni inputa koštanja sjemenske pšenice i repromaterijala izmoći sve ovo sami“, kaže Bakajlić i dodaje da traže konkretne mjere. Jedna od njih je dodatno regresirano gorivo, a druga povećanje podrške za pšenicu. Od Ministarstva tražimo da jednostavno sjednemo, da se pokuša naći rješenje da nam, makar i za ovu sjetvu, daju dodatne količine regresiranog goriva i da jednostavno vidimo da se podigne limit sa 500 na 700 maraka po hektaru za pšenicu. To je nešto što je realno“, poručio je Bakajlić.
Zahtjev dolazi u trenutku kada je do optimalnih rokova za sjetvu ostalo svega nekoliko sedmica. Upozorenje je direktno: bez hitne reakcije, posljedice neće ostati samo na ovogodišnjem rodu.
Milovan Golić, semberski proizvođač, kaže za BUKU da je situacija teža nego ikad.
„Ja preko 50 godina obrađujem zemlju, prije mene moj otac, djed i, vjerujte, ova iduća godina će biti prva godina da će naše njive ostati puste. Decenijama unazad živimo od proizvodnje i sijemo, ali sada se više ne može. Silni su troškovi, ulaganja, a onda čekaš hoće li se neko sjetiti da ti plati ono što te sleduje i gledaš u nebo hoće li sve propasti. Mi smo sad trenutno sa sušom u velikom problemu, jer imaćemo dodatne troškove da obradimo zemlju da bi se posijala pšenica”, kaže Golić.
Poseban problem proizvođači vide u obavezama koje prema njima ima Agrarni fond, a kasne, kako navode, i podsticaji od resornog ministarstva.
„Agrarni fond duguje poljoprivrednim proizvođačima dva miliona i šeststo i nešto hiljada maraka. Mi smo odlučili, ukoliko do optimalne sjetve, a to je 15 dana ne bude isplaćena premija za pšenicu, mi ćemo izaći na protest i doći traktorima ispred gradske uprave“, kaže Bakajlić i dodaje da se o problemima razgovaralo na području sve tri lokalne zajednice Semberije i Majevice, Bijeljine, Ugljevika i Lopara i da je zaključak proizvođača isti: pomoć mora stići prije nego što počne nova sjetva.