Dok se u Istri posljednjih sedmica vode protesti i političke rasprave zbog planiranog zbrinjavanja dijela otpada iz Gospića u cementari „Holcim“ u Koromačnom, u Pazinu je ponovo otvoreno pitanje mnogo starijeg problema.
U halama bivše „Istraplastike“ i dalje se nalazi gotovo 13.000 tona otpada koji je tokom 2019. i 2020. godine dopremljen iz Italije, a procijenjeni trošak njegovog uklanjanja i zbrinjavanja iznosi oko 8,1 milion eura.
Pazinska gradonačelnica Suzana Jašić traži da sanaciju u cijelosti finansira država, dok je pitanje učešća lokalne zajednice i dalje otvoreno.
VIŠE OD 500 KAMIONA DOVEZLO OTPAD U PAZIN
Prema podacima koje je objavio HRT, riječ je o približno 13.000 tona otpada dopremljenog u oko 500 kamiona i šlepera tokom 2019. i 2020. godine.
Prostore bivše „Istraplastike“ unajmila je kompanija registrovana za recikliranje otpada, a za tu djelatnost dobila je dozvolu Istarske županije.
Međutim, umjesto obrade, hale su korištene za skladištenje otpada.
Problem su uočili stanovnici okolnih zgrada, koji su obavijestili Grad Pazin, nakon čega je dalji dovoz zaustavljen. Naknadnim postupcima utvrđeno je da se na lokaciji nalazi približno 13.000 tona otpada, uglavnom plastike, tekstila i gume.
HRT je još u avgustu objavio reportažu o lokaciji, navodeći da otpad u bivšim halama stoji godinama. Stanari su tada svjedočili da su tokom perioda od kraja 2019. do sredine 2020. godine viđali više kamiona dnevno kako dovoze otpad.
SANACIJA ĆE KOŠTATI MILIONE EVRA
Problem se, međutim, nije završio zaustavljanjem dovozа.
Grad Pazin je lokaciju prijavio na poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nakon čega je ona uvrštena među lokacije za koje se priprema sanacija u okviru državnog plana gospodarenja otpadom.
Fond je proveo potrebna ispitivanja i izradio plan sanacije.
Procijenjena vrijednost uklanjanja i zbrinjavanja otpada iznosi oko 8,1 milion eura s PDV-om.
To je iznos koji sada otvara novo pitanje: ko će platiti račun za otpad koji lokalna vlast tvrdi da nije proizvela, dovezla niti odobrila njegovo prekogranično kretanje?
PAZIN TRAŽI DA DRŽAVA PLATI CIJELU SANACIJU
Suzana Jašić protivi se tome da Grad Pazin učestvuje sa 15 odsto u troškovima sanacije.
Ona navodi da Grad nije proizveo otpad, nije ga dovezao, nije izdao dozvolu za njegovo skladištenje niti je nadzirao prekogranični promet.
Pozivajući se na Zakon o gospodarenju otpadom, Jašić traži da sanaciju u potpunosti finansira država.
Prema njenim riječima, izmjenama državnog plana predviđeno je učešće jedinica lokalne samouprave od 15 odsto, dok zakon propisuje da sanaciju lokacija obuhvaćenih državnim planom osigurava država, a provodi Fond za zaštitu okoliša.
Za Pazin bi eventualno sufinansiranje predstavljalo dodatno opterećenje lokalnog budžeta.
NOVI SPOR OKO GOSPIĆA PONOVO JE OTVORIO STARU RANU
Dok se Pazin još bori sa starim otpadom, Hrvatska se suočila s novim sporom.
Vlada je 10. septembra odlučila da kompanije Holcim Hrvatska u Koromačnom i Nexe u Našicama preuzmu, uklone, transportuju i zbrinu dio neopasnog otpada sa lokacije PPK „Velebit“ u Gospiću. Prema odluci Vlade, riječ je o otpadu čija se vrijednost zbrinjavanja ograničava na najviše 375.000 eura bez PDV-a, a rok za izvršenje je 45 dana.
Kasnije je Vlada predstavila plan prema kojem bi oko 650 tona neopasnog otpada u velikim vrećama bilo zbrinuto u cementarama u Našicama i Koromačnom. Za taj dio posla navodi se vrijednost od oko 390.000 eura.
Upravo je ta odluka izazvala protivljenje dijela stanovnika Labinštine.
Na protestu u Raši 15. septembra građani su izrazili protivljenje dolasku otpada iz Gospića, a 24. septembra blokirana je cesta prema cementari „Holcim“.
VLAST TVRDI DA JE OTPAD NEOPASAN, GRAĐANI TRAŽE GARANCIJE
Iz hrvatskih institucija stižu uvjeravanja da je riječ o neopasnom otpadu.
Ministarstvo zaštite okoliša navodi da su neopasna svojstva potvrđena kroz više međusobno nezavisnih analiza i ispitivanja. Ministrica Marija Vučković rekla je da Holcim i Nexe imaju potrebne dozvole i tehničke mogućnosti za zbrinjavanje predviđenih količina.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen takođe navodi da su sprovedene analize i da će se provoditi dodatne kontrole svake šarže otpada.
Istarska lokalna vlast, međutim, traži jasne garancije i nezavisnu kontrolu.
Župan Boris Miletić poručio je da je potrebno imati garanciju da će se otpad dodatno analizirati i da neće biti prihvaćen ukoliko analiza pokaže sastav koji nije pogodan za korištenje u procesu proizvodnje cementa.
DVA SLUČAJA, ISTO PITANJE: KO ĆE PLATITI I KO ODGOVARA?
Pazin i Gospić predstavljaju dva različita slučaja, ali su ponovo spojeni u istoj javnoj raspravi.
U Pazinu se govori o gotovo 13.000 tona otpada koji godinama čeka uklanjanje, uz procijenjeni račun od 8,1 milion eura.
U Gospiću država pokušava riješiti dio problema kroz hitno zbrinjavanje oko 650 tona neopasnog otpada, pri čemu su kao mjesta zbrinjavanja određene cementare u Našicama i Koromačnom.
Istovremeno, u Gospiću ostaje i mnogo veći problem zakopanog otpada. Vlada je saopštila da se radi o oko 33.000 tona, za čije konačno zbrinjavanje tek slijede dalji postupci.
Zato je pitanje koje se sada postavlja u Istri šire od samog Gospića ili Pazina.
Ko će snositi trošak kada jednom otpad završi na određenoj lokaciji, ko će biti odgovoran za njegovo uklanjanje i, što je najvažnije, kako spriječiti da se isti problem godinama ponavlja?
Pazin na svoj odgovor čeka već šest godina.