Nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U-10/26, dr Blagojević tvrdi da su potezi vlasti Milorada Dodika tokom posljednjeg mandata proizveli dvije dugoročne posljedice koje, kako navodi, nisu otklonjene – jedna se odnosi na lobističke ugovore i budžetske isplate, a druga na izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2023. godine.
Prema ocjeni dr Blagojevića, mandat vlasti predvođene Miloradom Dodikom obilježile su odluke koje su, kako tvrdi, imale posljedice po položaj Republike Srpske.
Kao dvije ključne posljedice izdvaja događaje iz 2023. godine i najnoviju odluku Ustavnog suda BiH od 25. septembra 2026.
ZAKON IZ 2023. I REAKCIJA CHRISTIANA SCHMIDTA
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 27. juna 2023. godine Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH u svojim kasnijim dokumentima bilježi da je Christian Schmidt 1. jula iste godine donio odluku kojom je spriječio njegovo stupanje na snagu.
Istog dana Schmidt je nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je uvedeno krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, član 203a. Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz 2025. godine potvrdio hronologiju tih događaja: zakon u NSRS usvojen je 27. juna, dok su Schmidtove odluke donesene 1. jula 2023. godine.
Dr Blagojević upravo u toj hronologiji vidi vezu između poteza vlasti Republike Srpske i kasnijeg djelovanja visokog predstavnika.
On tvrdi da je odluka vlasti RS poslužila kao povod za nametanje novih krivičnopravnih odredbi, ali istovremeno naglašava da time ne opravdava Schmidtovu odluku.
SPOR O DRŽAVNOJ IMOVINI VRAĆA SE U 2007. GODINU
Jedan od argumenata koje dr Blagojević koristi odnosi se na pitanje državne imovine.
Parlamentarna skupština BiH je 2007. godine usvojila Zakon o usvajanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Prema zvaničnoj evidenciji Parlamentarne skupštine BiH, zakon je usvojen u Predstavničkom domu 15. marta, a u Domu naroda 30. marta 2007. godine.
Važeći tekst zakona definiše državnu imovinu i propisuje zabranu njenog raspolaganja, uz kasnije izmjene i dopune.
Dr Blagojević zbog toga osporava argument da je potez iz 2023. bio potreban kako bi se spriječilo eventualno nametanje posebnog zakona o državnoj imovini.
Njegova teza je da je pitanje državne imovine već bilo regulisano zakonima koji su usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH, dok je pitanje načina njenog konačnog uređenja i dalje ostalo predmet političkih i pravnih sporova.
NOVA ODLUKA USTAVNOG SUDA OTVORILA DRUGO PITANJE
Drugi primjer koji Blagojević navodi odnosi se na odluku Ustavnog suda BiH od 25. septembra 2026. godine u predmetu U-10/26.
Ustavni sud je odlučivao o zahtjevu Denisa Zvizdića za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske u vezi sa budžetskim izdvajanjima za predstavništva RS u inostranstvu i konsultantskim ugovorima.
Sud je utvrdio da određene aktivnosti Republike Srpske povezane sa izvršenjem budžetskih stavki za predstavništva u inostranstvu, kao i ugovorom iz septembra 2025. godine sa kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., nisu u skladu sa određenim odredbama Ustava BiH.
U odluci je navedeno i da se zabrana odnosi na isplate po konkretnom ugovoru, ali i na budžetsko finansiranje lobističkih usluga za ciljeve koje je Sud ocijenio suprotnim Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH.
„DVIJE POSLJEDICE KOJE NISU OTKLONJENE“
Upravo u toj odluci Blagojević vidi drugu, kako navodi, štetnu posljedicu poteza vlasti Republike Srpske.
Njegova argumentacija je da je zaključivanje konkretnog lobističkog ugovora otvorilo mogućnost da Ustavni sud BiH odlučuje o njegovoj ustavnosti i donese mjere koje se odnose na buduće budžetsko finansiranje takvih aktivnosti.
Istovremeno, on povlači paralelu sa događajima iz 2023. godine.
U njegovoj interpretaciji, potezi vlasti Republike Srpske tada su doveli do reakcije visokog predstavnika, dok je ugovor iz 2025. godine sada doveo do odluke Ustavnog suda BiH.
Takvo tumačenje predstavlja političko-pravnu ocjenu dr Blagojevića, a ne zaključak koji je Ustavni sud izričito izveo o političkoj odgovornosti Milorada Dodika.
ODLUKA KOJA OTVARA NOVI PRAVNI I POLITIČKI SPOR
Odluka U-10/26 tako bi mogla dodatno otvoriti pitanje odnosa između entitetskih budžeta, međunarodnog lobiranja i ustavnih nadležnosti institucija BiH.
Za vlast Republike Srpske ostaje pitanje na koji način će postupiti po odluci Ustavnog suda, dok će političke reakcije na nju vjerovatno biti povezane i sa širim sporom o nadležnostima Republike Srpske i institucija BiH.