U autorskom tekstu dr Milan Blagojević iznio je veoma oštre ocjene o političkom sistemu u Republici Srpskoj, tvrdeći da je vlast Milorada Dodika poprimila obilježja „tiranije“ i da institucije entiteta služe interesima uskog političkog i ekonomskog kruga. Kao argumente navodi političke poteze nakon prestanka Dodikovog predsjedničkog mandata, najnoviji slučaj policajca osumnjičenog za krijumčarenje kokaina, ali i budžetska izdvajanja za međunarodno lobiranje.
Blagojević u tekstu polazi od ocjene da je u Republici Srpskoj, prema njegovom mišljenju, došlo do dubokog poremećaja sistema vlasti i vrijednosti.
On termin „tiranija“ koristi kao političko-pravnu ocjenu sistema u kojem, kako tvrdi, vladar zadržava stvarni uticaj i nakon prestanka formalnog mandata.
Mandat Dodika prestao 2025. godine
Jedna od ključnih tvrdnji Blagojevićevog teksta odnosi se na Dodikov formalni politički položaj nakon pravosnažnosti presude Suda BiH.
Centralna izborna komisija BiH utvrdila je u avgustu 2025. da je Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. juna 2025. godine, na dan pravosnažnosti presude Suda BiH, te je nakon toga raspisala prijevremene izbore.
Ustavni sud BiH je kasnije takođe konstatovao da je Dodikov mandat prestao 12. juna 2025. godine i da odluke institucija Republike Srpske donesene na osnovu njegovog kasnijeg prijedloga za mandatara Vlade, u periodu od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026, nisu bile u skladu sa Ustavom BiH.
Blagojević, međutim, ide korak dalje i tvrdi da je Dodik nakon prestanka mandata nastavio da faktički upravlja ključnim institucijama Republike Srpske.
„Institucije služe interesima uskog kruga“
Blagojević smatra da Dodikov uticaj nije ograničen na njegov formalni položaj, već da se proteže na Vladu RS, Narodnu skupštinu, predstavnike Republike Srpske u institucijama BiH i druge segmente vlasti.
„Svi oni, koje javnost vidi, kao i onaj preostali oligarhijski dio vladajućeg režima koji se javno ne eksponira, ali zato prljavo radi u pozadini, podržava Dodika samo iz svojih ličnih interesa, a on im uzvraća funkcijama i sinekurama“, navodi Blagojević.
Slučaj Milana Vulinovića dodatno otvorio pitanja
Kao jedan od najtežih primjera Blagojević navodi slučaj Milana Vulinovića, bivšeg šefa obezbjeđenja tadašnjeg predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića.
Prema izvještaju Policijske uprave Doboj koji je objavio Capital, Vulinović je osumnjičen da je koristio službena vozila i policijske rotacije prilikom transporta kokaina iz Srbije u Republiku Srpsku. Izvještaj je u maju 2026. dostavljen Tužilaštvu BiH.
U dokumentu se, prema objavljenim navodima, nalaze i komunikacije koje se odnose na planiranje prevoza droge u službenom vozilu.
Višković: Vulinović udaljen čim se pojavilo njegovo ime
Radovan Višković oglasio se nakon objave informacija o slučaju i rekao da je Vulinović udaljen iz njegovog obezbjeđenja i njegovog neposrednog okruženja čim je saznao da se njegovo ime pojavljuje u spornim komunikacijama.
Višković je istovremeno pozvao nadležne pravosudne institucije da slučaj istraže i dovedu do kraja.
Blagojević, međutim, ovaj slučaj koristi kao argument za širu kritiku funkcionisanja institucija i sistema bezbjednosnih provjera.
Krivična prijava otišla Tužilaštvu BiH
Autor posebno problematizuje činjenicu da je načelnik Policijske uprave Doboj izvještaj uputio Tužilaštvu BiH, a ne entitetskom tužilaštvu.
Upravo je takav tok postupanja dokumentovan u izvještajima medija koji su objavili sadržaj policijskog dokumenta.
Blagojević to tumači kao znak nepovjerenja u pravosuđe Republike Srpske.
Milioni za međunarodno lobiranje ponovo pred Ustavnim sudom
Drugi dio Blagojevićevih navoda odnosi se na budžetsko finansiranje međunarodnog lobiranja Republike Srpske.
Ovo pitanje će biti predmet razmatranja Ustavnog suda BiH 24. i 25. septembra 2026. godine, na njegovoj 174. plenarnoj sjednici.
Na dnevnom redu nalazi se predmet U-10/26, zahtjev Denisa Zvizdića za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske u vezi sa budžetskom stavkom „Transferi predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu“.
U zahtjevu se konkretno osporavaju stavke od 49 miliona KM iz drugog rebalansa budžeta RS za 2025. godinu i 15 miliona KM iz budžeta RS za 2026. godinu, povezane, između ostalog, sa ugovorom sa kompanijom Dickens & Madson Canada Inc.
Zvizdić je ranije tvrdio da je Republika Srpska samo tokom 2025. godine za ovu vrstu aktivnosti izdvojila 42,5 miliona KM i da je praksa nastavljena i 2026. godine.
Šta će odlučiti Ustavni sud?
U predmetu U-10/26 Sud će odlučivati o konkretnim budžetskim stavkama i njihovoj povezanosti sa ugovorima o konsultantskim uslugama, odnosno o sporu koji je pokrenuo Zvizdić.
Zato je prerano tvrditi kakva će biti odluka Suda.
Blagojević, međutim, u svom tekstu unaprijed izražava očekivanje da će takvo finansiranje biti proglašeno neustavnim i smatra da bi eventualna takva odluka predstavljala dodatni udar na institucije Republike Srpske.
„Republika Srpska je na ivici provalije“
Zaključak Blagojevićevog teksta je veoma oštar.
On tvrdi da su kombinacija političkog uticaja, spornih budžetskih izdvajanja, problema u funkcionisanju institucija i slučajeva koji uključuju pripadnike policije pokazatelji duboke institucionalne krize.
„Republika Srpska je na ivici provalije“, navodi Blagojević.
U završnici teksta govori i o predstojećim izborima i odgovornosti birača, ali njegov osnovni argument ostaje da se promjena, prema njegovom mišljenju, mora dogoditi kroz politički izbor građana.