Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik objavio je 21. septembra niz poruka o budućnosti Bosne i Hercegovine, odnosima Republike Srpske i Sarajeva, državnim pravosudnim institucijama i predstojećim Opštim izborima. Ponovio je zahtjev da se BiH, prema njegovom viđenju, vrati okviru Dejtonskog sporazuma i zatražio promjene u radu Suda BiH i Tužilaštva BiH.
Milorad Dodik je na društvenoj mreži Iks ponovio stav da Republiku Srpsku, kako je naveo, zanima Bosna i Hercegovina u okvirima uspostavljenim Dejtonskim mirovnim sporazumom.
„Možda zadržimo pažnju samo na onoj BiH kakva je ustanovljena Dejtonskim mirovnim sporazumom. Bošnjacima se to neće dopasti, iako ne razumijem kako ne shvataju da je i za njih bolje da upravljaju teritorijom koju objektivno posjeduju. Bolje je na jednom dijelu imati sve, nego ništa na cijeloj BiH“, napisao je Dodik.
Dodik govori o odnosima Srpske i Sarajeva
U drugim objavama Dodik je iznio svoje viđenje odnosa između Republike Srpske i Sarajeva, navodeći da su, prema njegovom tumačenju, Srbi tokom rata protjerani iz Sarajeva i kritikujući političke poruke o zajedničkom životu u BiH.
On je tvrdio i da postoji nastojanje da se kroz političko uređenje države osigura dominantna pozicija Bošnjaka. Riječ je o njegovim političkim ocjenama i tumačenjima odnosa među konstitutivnim narodima.
Istovremeno, Dodik je poručio da Republika Srpska, kako je naveo, od institucija BiH traži „sve ono što je zapisano u Ustavu“.
Traži ukidanje ili reviziju Suda BiH i Tužilaštva BiH
Jedan od ključnih dijelova Dodikovih poruka odnosio se na pravosudne institucije na nivou BiH.
„To podrazumijeva ukinuti Sud BiH i Tužilaštvo BiH, ili ih značajno revidirati i ograničiti samo na pitanja odnosa na nivou BiH“, naveo je Dodik.
Dodao je da, prema njegovom tumačenju, ne bi trebalo dozvoliti da te institucije imaju šire nadležnosti prema Republici Srpskoj.
Dodik je istovremeno uputio poruku Srbima koji rade u pravosudnim institucijama BiH, navodeći da imaju odgovornost prema Republici Srpskoj i da bi, kako je rekao, „ako bude trebalo“, trebalo da se povuku sa svojih pozicija.
Ovo su politički zahtjevi i stavovi predsjednika SNSD-a; oni sami po sebi ne predstavljaju usvojene izmjene zakona niti promjenu nadležnosti državnih institucija.
„Nametnute reforme i rješenja moraju biti odbačeni“
Dodik je u objavama kritikovao i reformske poteze koje smatra nametnutim, poručivši da takva rješenja, prema njegovom stavu, ne bi trebalo da postanu trajna.
„Republika Srpska ne smije da prihvati da ono što je nastalo nasiljem postane stalno“, naveo je Dodik, uz poruku da bi politički predstavnici na nivou BiH trebalo da postignu dogovor o pitanjima koja su predmet spora.
Dio njegovih objava odnosio se i na ranije političke sukobe sa institucijama BiH i međunarodnim predstavnicima.
„Ne trebaju nam tutori“
Govoreći o predizbornoj kampanji, Dodik je ocijenio da ona protiče bez incidenata i poručio da Republici Srpskoj, kako je naveo, nisu potrebni „tutori“.
„Predizborna kampanja se odvija sasvim pristojno, kao u svim demokratskim i zdravim društvima. To je naša poruka, da nam ne treba tutor, jer se ovi izbori prvi put održavaju bez visokog predstavnika“, napisao je Dodik.
Međutim, važno je precizirati da OHR i dalje postoji i da funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika od 1. jula 2026. obavlja Louis J. Crishock, koji je dužnost preuzeo od Christiana Schmidta. To potvrđuju zvanične stranice OHR-a.
Dakle, Dodikova formulacija o izborima „bez visokog predstavnika“ odnosi se na činjenicu da je Christian Schmidt napustio funkciju, ali OHR nije prestao da postoji niti je funkcija visokog predstavnika ostala bez vršioca dužnosti.
Izbori 4. oktobra
Dodikove poruke dolaze u završnici kampanje pred Opšte izbore u BiH.
Centralna izborna komisija BiH raspisala je Opšte izbore za nedjelju, 4. oktobar 2026. godine. Građani će birati članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, kao i predstavnike u Parlamentu Federacije BiH i skupštinama kantona.
U tom kontekstu, Dodik je kritikovao opozicione stranke u Republici Srpskoj i njihovu međusobnu saradnju, iznoseći ocjenu da nisu sposobne da postignu dogovor unutar vlastitih redova.