Pred početak nove grijne sezone građani širom BiH ponovo prave računicu – čime zagrijati dom, a pritom što manje opteretiti kućni budžet. Cijene energenata značajno variraju, ali ove godine posebno zabrinjava novi rast cijene peleta, koji je nekada važio za praktičnu i relativno pristupačnu alternativu drvetu.
Tona peleta u pojedinim maloprodajama već košta gotovo 900 KM, dok se cijena na tržištu uglavnom kreće između 800 i 850 KM. Proizvođači istovremeno upozoravaju na nedostatak sirovine i smanjenu proizvodnju, što dodatno stvara pritisak na cijene.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena zavisi od proizvođača i klase peleta, ali je primjetno da pred početak sezone grijanja ponovo dolazi do poskupljenja. U pojedinim gradovima tona peleta A1 klase dostiže oko 830 KM, bez uračunatog prevoza.
Drva još drže povoljniju poziciju
Za domaćinstva koja već imaju peć ili kotao na drva, klasično ogrjevno drvo i dalje može biti ekonomičnija opcija. Cijena metra iscijepanog drveta trenutno se kreće od oko 140 do 200 KM.
Stručnjaci upozoravaju da se ogrjev najčešće isplati kupovati ranije tokom godine, kada je potražnja manja, a samim tim i cijene mogu biti povoljnije.
Prelazak sa drveta na pelet u ovom trenutku zato nije jednostavna računica. Osim što je pelet značajno skuplji nego ranije, prelazak na takav sistem može podrazumijevati i dodatno ulaganje u peć ili kotao.
Ugljen je, kada se posmatra isključivo cijena energenta, među povoljnijim tradicionalnim načinima grijanja. Za stan od oko 60 kvadratnih metara procjenjuje se da bi za jednu sezonu bilo potrebno približno 2,5 tona uglja. Sa uračunatim maloprodajnim cijenama i prevozom, ukupni trošak kreće se oko 670 do 750 KM.
Međutim, niža cijena ima svoju drugu stranu. Grijanje na ugalj značajno doprinosi zagađenju vazduha, a zahtijeva i više svakodnevnog angažmana – od skladištenja i unošenja energenta do loženja i čišćenja.
Struja može biti skupa, ali ne mora
Kod električne energije računica je nešto složenija. Klasične električne grijalice mogu napraviti veoma visoke račune jer gotovo svu potrošenu električnu energiju pretvaraju u toplotu.
Toplotne pumpe i kvalitetni inverter uređaji, međutim, funkcionišu drugačije. Za istu količinu potrošene električne energije mogu obezbijediti višestruko više toplotne energije, zbog čega njihovi troškovi rada mogu biti znatno niži.
Za prosječno izolovan stan od 60 kvadratnih metara procjenjuje se da bi sezonski trošak grijanja toplotnom pumpom mogao iznositi između 360 i 450 KM.
Kvalitetna inverter klima takođe može biti relativno ekonomično rješenje. Procjene za istu kvadraturu kreću se oko 450 do 550 KM za sezonu, naravno u zavisnosti od izolacije, temperature koju domaćinstvo održava i vremenskih uslova.
Najjeftinije grijanje zavisi od kuće
Zbog toga ne postoji univerzalni odgovor na pitanje koji je energent najisplativiji.
Domaćinstvu koje već ima dobar sistem grijanja nije nužno isplativo da ga mijenja samo zbog trenutne cijene energenta. Trošak nove peći, kotla, toplotne pumpe ili drugog uređaja mora se uračunati u ukupnu računicu.
S druge strane, kod nove gradnje ili zamjene dotrajalog sistema situacija je drugačija. Tada, osim cijene energenta, treba uzeti u obzir početnu investiciju, cijenu ugradnje, održavanje, očekivani vijek opreme i troškove grijanja tokom više godina.
Trenutne računice pokazuju da toplotne pumpe i kvalitetni inverter sistemi mogu ponuditi niske troškove korištenja, dok drva i ugalj ostaju konkurentni tamo gdje domaćinstva već imaju odgovarajuće sisteme za njihovo korištenje.
Pelet, koji je posljednjih godina mnogima bio izbor upravo zbog komfora i jednostavnog loženja, ove sezone postaje znatno teži za kućni budžet. Sa cijenom koja se na pojedinim mjestima približava 900 KM po toni, njegova prednost u odnosu na druge načine grijanja sve je manje očigledna.