Mandat parlamentaraca izabranih 2022. godine ulazi u završnicu, a dostupni podaci pokazuju velike razlike u njihovoj aktivnosti. Dok su pojedini zastupnici postavljali desetine i stotine pitanja i podnosili brojne inicijative, kod drugih je učinak bio znatno skromniji. Istovremeno, ukupna zakonodavna aktivnost Parlamentarne skupštine BiH ostaje daleko od impresivne.
Predizborna kampanja već se zahuktava, a građani Bosne i Hercegovine uskoro će ponovo odlučivati kome će povjeriti svoj glas. Prije novih predizbornih obećanja, međutim, vrijedi pogledati šta su izabrani zastupnici i delegati zaista radili tokom mandata koji ulazi u završnu fazu.
Opći izbori održani su u oktobru 2022. godine. Od tada su parlamentarci na državnom nivou učestvovali u radu institucije obilježenom zakonima, budžetima, imenovanjima, evropskim integracijama, ali i političkim sukobima, blokadama i čestim zastojima.
Parlamentarna skupština BiH ima 42 poslanika u Predstavničkom domu i 15 delegata u Domu naroda. U Predstavničkom domu dvije trećine poslanika dolaze iz Federacije BiH, a jedna trećina iz Republike Srpske. Dom naroda čini pet delegata iz Republike Srpske te po pet bošnjačkih i hrvatskih delegata iz Federacije BiH.
Sedam usvojenih zakona od 63 prijedloga
Ako se učinak Parlamentarne skupštine BiH posmatra kroz prizmu usvojenih zakona, rezultati nisu naročito ohrabrujući.
Prema zvaničnim podacima Parlamentarne skupštine BiH, tokom 2025. godine u parlamentarnoj proceduri bila su 63 prijedloga zakona, uz Prijedlog amandmana II na Ustav BiH.
Od tog broja usvojeno je svega sedam zakona.
Istovremeno, osam prijedloga zakona je odbijeno, dva su povučena, jedan postupak je obustavljen, dok je čak 45 prijedloga ostalo u proceduri. Još 11 prijedloga čekalo je na pokretanje procedure.
Brojke tako pokazuju problem koji se godinama ponavlja: parlament može imati veliki broj tačaka dnevnog reda i sjednica, ali to samo po sebi ne znači i veliki zakonodavni učinak.
Predstavnički dom radio mnogo više od Doma naroda
Tokom 2025. godine Predstavnički dom održao je 10 redovnih i 21 hitnu sjednicu, na kojima su razmatrane ukupno 284 tačke dnevnog reda.
Poslanici su usvojili 122 zaključka, dok 49 prijedloga zaključaka nije dobilo potrebnu podršku.
Usvojeno je i 14 poslaničkih inicijativa, dvije nisu usvojene, dvije su povučene, dok se o jednoj Dom nije izjasnio.
Situacija u Domu naroda bila je znatno drugačija.
Delegati su tokom cijele 2025. godine održali svega dvije redovne i četiri hitne sjednice, dok je čak 11 hitnih sjednica prekinuto.
Na sjednicama je razmatrano 103 tačke dnevnog reda, dok su delegatske inicijative praktično izostale. Dom naroda tokom godine nije razmatrao nijednu takvu inicijativu, a tri su krajem godine ostale u proceduri.
Ko je bio najaktivniji?
Kada se statistika spusti sa nivoa institucije na pojedinačne parlamentarce, razlike postaju još izraženije.
Prema podacima platforme Parlameter, koja prati rad parlamenta, među aktivnijim poslanicima u Predstavničkom domu izdvaja se Šemsudin Mehmedović, kojem platforma bilježi čak 193 poslanička pitanja i inicijative.
Slijedi Saša Magazinović sa 148, dok je značajan broj aktivnosti zabilježen i kod drugih poslanika.
Magazinovićev profil na zvaničnoj stranici Parlamentarne skupštine BiH pokazuje kontinuiran angažman i kroz više godina mandata, uključujući brojne inicijative podnesene tokom 2023, 2024. i 2025. godine, kao i aktivnosti tokom 2026.
Među aktivnijim poslanicima je i Jasmin Emrić. Njegov zvanični parlamentarni profil pokazuje kontinuitet poslaničkih pitanja tokom 2025. i 2026. godine.
Prema podacima Parlametera, Emrić je imao 64 poslanička pitanja i inicijative, uz gotovo 98 posto prisustva na glasanju.
Od stotina pitanja do jednocifrenog učinka
Na drugoj strani statistike nalaze se parlamentarci čiji je angažman bio znatno skromniji.
Milan Dunović, prema podacima Parlametera, imao je oko 79 posto prisustva na glasanju, uz svega 11 poslaničkih pitanja i inicijativa.
Kod Nihada Omerovića zabilježeno je oko 72 posto prisustva na glasanju, dok je i broj pitanja i inicijativa značajno manji nego kod najaktivnijih poslanika.
Ovi podaci sami po sebi ne mogu biti jedina mjera kvaliteta rada nekog zastupnika. Poslanik može biti angažovan kroz rad komisija, amandmane, pregovore i druge parlamentarne aktivnosti koje se ne mogu svesti samo na broj postavljenih pitanja.
Ipak, velike razlike u osnovnim pokazateljima aktivnosti pokazuju da nisu svi parlamentarci jednako koristili mehanizme koje im mandat daje.
Prisustvo na sjednici ne znači uvijek i prisustvo tokom glasanja
Još jedan važan pokazatelj jeste prisustvo parlamentaraca.
Zvanični bilteni Parlamentarne skupštine BiH pokazuju da je prisustvo na sjednicama Predstavničkog doma tokom 2025. variralo od 71,42 do 95,23 posto.
Na sjednici održanoj 4. aprila bilo je prisutno 30 od 42 poslanika, odnosno 71,42 posto. Na sjednici 12. juna prisustvovalo je 40 poslanika, odnosno 95,23 posto.
Međutim, sama evidencija prisustva na sjednici ne govori uvijek koliko je parlamentaraca bilo aktivno tokom cijelog njenog trajanja i koliko ih je učestvovalo u pojedinačnim glasanjima.
Zato su podaci o glasanju, poslaničkim pitanjima, inicijativama i radu komisija važni za potpuniju sliku.
Šta nas čeka u završnici mandata?
Iako je 2026. godina izborna godina, rad Parlamentarne skupštine BiH ne odvija se jednakim intenzitetom tokom cijelog perioda.
Početkom septembra na zvaničnom kalendaru Parlamentarne skupštine BiH nije bilo zakazanih sjednica domova, dok su se aktivnosti uglavnom odnosile na rad komisija, sastanke parlamentaraca i međunarodne aktivnosti.
To otvara i pitanje koliko će preostali period mandata biti iskorišten za usvajanje zakona i rješavanje pitanja koja godinama čekaju.
Građani će uskoro imati posljednju riječ
Konačnu ocjenu rada parlamentaraca, međutim, neće dati ni Parlameter, ni statistika, ni mediji.
Daće je građani na izborima.
I upravo zato podaci o radu izabranih predstavnika imaju posebnu težinu. Prije nego što parlamentarci ponovo izađu pred birače sa novim programima i obećanjima, javnost ima mogućnost da pogleda šta su radili tokom četiri godine mandata.
Broj usvojenih zakona, poslaničkih pitanja i inicijativa, prisustvo sjednicama i glasanjima ne govore sve o kvalitetu rada jednog parlamentarca, ali daju važan okvir za procjenu njegovog angažmana.
A dostupni podaci pokazuju dvije stvari: razlike među pojedincima su velike, dok je ukupni zakonodavni učinak državnog parlamenta i dalje skroman.
Od 63 prijedloga zakona koji su tokom 2025. godine bili u proceduri, usvojeno ih je svega sedam. Čak 45 ostalo je u parlamentarnoj proceduri.
Četiri godine nakon izbora, birači zato imaju sasvim konkretno pitanje koje mogu postaviti svakom kandidatu koji ponovo traži njihov glas:
Šta ste uradili sa mandatom koji smo vam već dali?