Autor pisma upozorava studentski pokret da predizbornu kampanju ne prepusti temama koje vlast, prema njegovom mišljenju, želi iskoristiti za mobilizaciju birača, prenosi Danas
„Dragi studenti, čestitam, uspjeli ste!“ – ovim riječima počinje otvoreno pismo upućeno studentima nakon odluke o raspisivanju parlamentarnih izbora u Srbiji za 25. oktobar.
Autor pisma ocjenjuje da je vlast izbore raspisala u trenutku koji joj politički odgovara, a kao ključne teme koje bi mogle dominirati kampanjom izdvaja smrt i sahranu Ratka Mladića, očekivanu presudu Hašimu Tačiju te pitanja vezana za sastav studentske izborne liste.
U pismu se navodi da će vlast pokušati da teme iz ratova devedesetih ponovo stavi u prvi plan i preko njih mobiliše svoje biračko tijelo.
„Sada je važno da se u kampanji oprezno postavite prema prve dvije teme – Mladiću i Tačiju – za koje Nepomenik misli da će mu obezbijediti glasove“, navodi autor.
Poseban dio pisma posvećen je odnosu prema Ratku Mladiću. Autor odbacuje stav da bi studentski pokret trebalo da izbjegava tu temu zbog mogućeg političkog gubitka.
Ističe da se ne smije praviti kompromis s pitanjima ratnih zločina i odgovornosti zarad političkih procenata.
„Vi ne treba nikome da se dodvoravate, treba da širite istinu jer samo istinom možete pobijediti laž“, poručuje autor studentima.
U pismu se posebno problematizira način na koji je u Srbiji obilježena Mladićeva smrt i sahrana, kao i prisustvo pojedinih političkih funkcionera tom događaju. Autor smatra da je vlast taj događaj pokušala pretvoriti u dio političke kampanje.
Istovremeno, upozorava studente da ne dozvole da se ratne teme koriste za skretanje pažnje s pitanja zbog kojih su studentski protesti i pokrenuti.
„Ne bježite od odgovornosti“
Autor se osvrće i na kritike profesora Miomira Kostića, koji je njegov raniji stav o Ratku Mladiću ocijenio kao dio „antisrpske matrice“.
Takav stav autor pisma odbacuje, navodeći da se osuda Mladićevih postupaka ne može tumačiti kao negiranje stradanja Srba tokom ratova devedesetih.
Naprotiv, tvrdi da je upravo stradanje srpskih vojnika i civila tema o kojoj se u Srbiji nedovoljno govori.
Prema njegovom mišljenju, dio mobilisanih Srba vjerovao je da brani vlastite domove, dok su mnogi kasnije stradali u ratnim operacijama čije su posljedice bile katastrofalne i za druge narode, ali i za srpsko stanovništvo.
Autor smatra da studentski pokret upravo zbog toga ne treba da bira između „srpskih“ i drugih žrtava, već da insistira na odgovornosti za sve ratne zločine.
Kosovo kao nova predizborna tema
Druga tema za koju autor očekuje da će dominirati kampanjom jeste Kosovo i predstojeća presuda Hašimu Tačiju.
Prema njegovoj procjeni, vlast će pokušati da ishod procesa pred Specijalizovanim vijećima Kosova predstavi kao potvrdu vlastite politike prema Kosovu.
U slučaju osuđujuće presude, ona bi mogla biti predstavljena kao potvrda teze o zločinima nad Srbima, dok bi eventualna oslobađajuća presuda, prema autoru pisma, mogla biti iskorištena za tvrdnje da međunarodna pravda različito tretira Srbe i njihove protivnike.
Zbog toga autor upozorava studente da ne dozvole da ih vlast uvede u političku igru u kojoj će se izborna kampanja ponovo voditi isključivo oko tema iz devedesetih.
Poziv Evropi da nadgleda izbore
Jedan od ključnih zahtjeva iz pisma odnosi se na izborni proces.
Autor smatra da studentski pokret ne može sam osigurati kontrolu izbora i poziva na snažnije međunarodno prisustvo i posmatranje izbora.
Posebno se obraća Evropskoj uniji, od koje očekuje pomoć u kontroli izbornog procesa.
„Sada kada su raspisani izbori, vrijeme je da tražite od EU pomoć u kontroli i posmatranju izbora. Koliko god da se trudite, nećete moći sami“, navodi se u pismu.
Autor smatra da bi veći broj međunarodnih posmatrača mogao otežati eventualne pritiske na kontrolore i izborne nepravilnosti.
„Ne gradite slobodu na zaboravu“
U završnici pisma studentima se poručuje da ne odustaju od svojih osnovnih zahtjeva, ali ni od tema koje su politički osjetljive.
Autor smatra da studentski pokret treba da govori o ekonomiji, institucijama, korupciji, odgovornosti vlasti i izbornim uslovima, ali i da jasno definiše odnos prema ratovima devedesetih.
„Znam da je lakše bježati od tih tema, kako vam sugeriše Kostić. Naravno, vaš fokus treba da bude na svemu onome što ste obećali u svom programu. Ali treba i da pokažete pijetet prema srpskim i drugim žrtvama u ratovima 1990-ih“, navodi autor.
Njegova završna poruka studentima je da predstojeću kampanju ne vode tako što će pokušavati zadovoljiti sve biračke grupe, već da insistiraju na principima koje su postavili od početka protesta.
„Ako ga pobijedite na njegovom terenu – gotov je! Sloboda se ne gradi na zaboravu, već na hrabrosti da se stvari nazovu pravim imenom“, zaključuje se u otvorenom pismu.
Autor je univerzitetski profesor i stručnjak za tranzicionu pravdu