Dok građani Saksonije-Anhalta danas biraju novi pokrajinski parlament, AfD pokušava da osvoji apsolutnu većinu i prvi put formira pokrajinsku vladu. Program Ulriha Zigmundа predviđa duboke promjene u migracionoj, bezbjednosnoj, obrazovnoj i kulturnoj politici.
Njemačka danas prati izbore u Saksoniji-Anhaltu sa posebnom pažnjom.
AfD, koja prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja ima više od 40 odsto podrške, pokušava da napravi istorijski rezultat i postane prva krajnje desna stranka koja bi nakon Drugog svjetskog rata samostalno preuzela vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.
Na čelu kampanje je 35-godišnji Ulrih Zigmund, koji želi da postane premijer Saksonije-Anhalta. On je više puta ponovio da bi na tu funkciju izašao samo ukoliko AfD osvoji apsolutnu većinu, odnosno najmanje 42 od 83 poslanička mjesta.
Pokrajinski ogranak AfD-a službe za zaštitu ustavnog poretka klasifikuju kao dokazano ekstremno desničarski, a njegov program predviđa niz veoma oštrih promjena.
„Deportovati od prvog minuta“
Jedna od centralnih tačaka programa jeste dramatično pooštravanje migracione i azilantske politike.
AfD obećava da bi, u slučaju dolaska na vlast, pokrenuo politiku masovnih deportacija osoba koje ilegalno borave u Njemačkoj. U programu se navodi cilj da se deportuje što je moguće više ljudi, dok stranka kao jednu od ključnih parola koristi formulaciju „Deportovati od prvog minuta“.
Plan uključuje i češće korištenje pritvora do deportacije, uvođenje obaveznog rada za tražioce azila i ukidanje pokrajinskog finansiranja brojnih programa integracije.
AfD organizacije i projekte koji pružaju pomoć migrantima opisuje kao svojevrsnu „industriju azila“.
Stranka takođe želi da osnuje poseban „štab za remigraciju“, koji bi koordinisao migracionu politiku pokrajine.
Međutim, veliki dio ovih prijedloga nailazi na ozbiljna pravna ograničenja. Pitanja azila, državljanstva i deportacija u velikoj mjeri uređuju savezne institucije, a pokrajinska vlada ne može jednostavno samostalno mijenjati njemačke ili evropske propise.
Djeca migranata, škole i integracija
AfD želi promjene i u obrazovnom sistemu.
Stranka predlaže da se iz zajedničke nastave isključe djeca i mladi koji nemaju trajno pravo boravka u Njemačkoj.
Istovremeno bi bila ukinuta ili značajno smanjena državna podrška brojnim programima usmjerenim na integraciju migranata.
Ovakav pristup dodatno bi promijenio dosadašnju politiku pokrajine prema integraciji i obrazovanju, ali bi i ovdje stvarni domet mjera zavisio od toga šta pokrajinska vlast može da sprovede u okviru saveznih i evropskih propisa.
Kako riješiti nedostatak radne snage?
AfD istovremeno želi smanjivanje migracije, iako Saksonija-Anhalt već godinama ima ozbiljan problem sa iseljavanjem stanovništva i manjkom radne snage.
Poseban problem predstavlja nedostatak kvalifikovanih radnika, naročito u zdravstvu, njezi i drugim sektorima.
Stranka zato predlaže „program povratka“ za Nijemce koji žive u inostranstvu.
Planirana je „premija za povratak“, pomoć pri pronalasku stana i mjesta u vrtićima za porodice koje bi odlučile da se vrate u Saksoniju-Anhalt.
Međutim, nije jasno koliko bi se ljudi na taj način moglo vratiti niti koliko bi takav program koštao.
Ekonomisti upozoravaju da bi, ukoliko pokrajina istovremeno postane manje otvorena prema stranim radnicima, problem nedostatka radne snage mogao dodatno da se produbi.
Rajnt Grop, predsjednik Lajbnicovog instituta za ekonomska istraživanja, upozorio je da bi posebno kvalifikovani stručnjaci mogli jednostavno izabrati druge regione ako steknu utisak da nisu poželjni.
AfD želi drugačiji odnos prema Rusiji
Veliki zaokret najavljen je i u odnosu prema Rusiji.
AfD u programu zahtijeva ponovno približavanje Moskvi i ukidanje sankcija Rusiji.
Na nivou jedne pokrajine takva odluka ne može biti direktno sprovedena, jer sankcije donosi savezna vlast i Evropska unija. Ipak, pokrajinska vlada može politički snažno zagovarati promjenu kursa, posebno kroz Bundesrat, dom u kojem su zastupljene njemačke savezne pokrajine.
Stranka takođe želi da se u školama uvede nastava ruskog jezika i da se za taj cilj privuku nastavnici kojima je ruski maternji jezik.
Kada je riječ o Ukrajini, AfD govori o „ofanzivi povratka“ ukrajinskih izbjeglica, ali konkretne odluke o njihovom statusu i eventualnom povratku ne može samostalno donositi pokrajinska vlast.
„Građanske straže“ umjesto policije?
Jedan od kontroverznijih prijedloga odnosi se na bezbjednost.
AfD tvrdi da je policija preopterećena i predlaže uspostavljanje dobrovoljnih građanskih straža kao dodatnog stuba lokalne bezbjednosne strukture.
Ideja je izazvala kritike stručnjaka koji upozoravaju da bi formiranje grupa koje bi imale bezbjednosnu funkciju moglo dovesti do problema sa kontrolom upotrebe sile i stvaranjem paralelnih struktura.
Pravnik i kriminolog Tomas Feltes upozorava da je upravo policija institucija koja ima ovlašćenje da u okviru zakona primjenjuje prinudu.
Prema njegovom mišljenju, građanske straže ne bi nužno povećale osjećaj sigurnosti, već bi mogle dodatno podstaći strah i nepovjerenje među stanovništvom.
Drugačiji pogled na njemačku istoriju
AfD najavljuje promjene i u obrazovanju, kulturi i načinu na koji se u pokrajini govori o njemačkoj istoriji.
Stranka kritikuje postojeći pristup suočavanju sa zločinima nacističkog režima i želi promjenu nastavnih programa.
Posebno se protivi onome što naziva „kulturom krivice“ i traži znatno pozitivniji i nacionalno usmjereniji pogled na njemačku istoriju.
AfD bi takođe zabranio isticanje zastava duginih boja u školama.
Na udaru njenog programa našao se i Bauhaus, umjetnički i arhitektonski pokret čije je istorijsko središte upravo u Saksoniji-Anhaltu. Stranka ga opisuje kao previše „globalistički“ i najavljuje promjenu prioriteta u finansiranju kulture.
Istovremeno želi da ukine finansiranje brojnih projekata usmjerenih na razvoj demokratije i civilnog društva.
Istorijski izbori
Zbog svega toga današnji izbori u Saksoniji-Anhaltu imaju mnogo širi značaj od same pokrajinske politike.
AfD mjesecima vodi u anketama sa oko 40–43 odsto, dok je CDU, čiji je kandidat aktuelni premijer Sven Šulce, na približno 22–23 odsto.
Međutim, čak i veliki broj osvojenih glasova ne mora automatski značiti da će AfD formirati vladu. Većina drugih stranaka odbacuje saradnju sa AfD-om, dok Zigmund insistira da želi da vlada samo ako njegova stranka osvoji apsolutnu većinu.
Upravo zato rezultat današnjih izbora može otvoriti pitanje koje Njemačka do sada nije morala da rješava na pokrajinskom nivou:
šta se događa ako AfD osvoji dovoljno mandata da više ne može biti zaobiđena u formiranju vlasti?
Ukoliko bi ostvarila apsolutnu većinu, njen program bi predstavljao jedan od najradikalnijih političkih zaokreta u istoriji njemačkih saveznih pokrajina poslije 1945. godine.
Za sada je, međutim, prvo potrebno sačekati rezultate izbora i vidjeti da li će AfD zaista osvojiti većinu potrebnu za samostalno formiranje vlade.