Ako do dogovora ne dođe, prevoznici iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavljuju zaustavljanje teretnog saobraćaja prema EU. Sporna je primjena pravila 90 dana boravka u Šengenu u periodu od 180 dana.
Kriza između prevoznika sa Zapadnog Balkana i evropskih institucija ulazi u novu, mnogo ozbiljniju fazu.
Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije najavili su da bi 14. septembra mogli blokirati granične prelaze prema Evropskoj uniji i zaustaviti teretni saobraćaj.
Protest je posljedica višemjesečnog spora oko pravila kojim se profesionalnim vozačima iz zemalja koje nisu članice EU ograničava boravak u Šengenu na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.
Na zajedničkim protestima održanim krajem avgusta prevoznici su poručili da vozače ne treba tretirati na isti način kao turiste ili druge putnike, jer oni u zemlje Šengena ulaze zbog obavljanja posla i kroz pojedine države često samo tranzitiraju.
„Ne tražimo promjenu pravila“
Predsjednik Udruženja vozača „381“ Srđan Tošić tvrdi da je blokada krajnja mjera i da su prevoznici pokušavali da izbjegnu ovakav scenario.
Prema njegovim riječima, plan je da se teretni saobraćaj zaustavi na svim prelazima prema EU, sinhronizovano u zemljama Zapadnog Balkana.
Tošić tvrdi da prevoznici ne traže ukidanje šengenskog pravila 90/180 za sve građane trećih zemalja, već poseban tretman profesionalnih vozača koji kroz teritoriju EU prolaze zbog posla.
„Ne tražimo promjenu pravila“, poručuje Tošić, uz tvrdnju da je zahtjev prevoznika da se pronađe način kojim bi se profesionalnim vozačima omogućilo da nesmetano obavljaju posao.
Prevoznici su ranije kao moguće rješenje pominjali i povećanje dozvoljenog broja dana boravka, dok je iz BiH bilo zahtjeva da se period od 90 dana produži na 125 ili 130 dana.
Šta je zapravo sporno?
Prema važećim šengenskim pravilima, državljani zemalja koje nisu članice EU uobičajeno mogu boraviti u Šengenu najviše 90 dana tokom bilo kojih 180 dana.
Evropska komisija na svojoj zvaničnoj stranici navodi da se period računa kumulativno i da se isti princip primjenjuje na kratke boravke u čitavom šengenskom prostoru. Za boravke duže od 90 dana primjenjuju se nacionalne procedure, poput dugoročnih viza ili dozvola boravka.
Upravo tu nastaje problem za međunarodne vozače.
Kamiondžija može tokom jedne ture proći kroz nekoliko država Šengena, pri čemu u pojedinim zemljama provede samo nekoliko sati. Prevoznici, međutim, ukazuju da se takvi ulasci i boravci računaju u dozvoljeni period.
Tošić kao primjer navodi vozača koji kroz Sloveniju samo prolazi na putu prema Njemačkoj.
„Vi ste u većini zemalja tranzitni radnik. Vi ne boravite tu. Kako možete boraviti u Sloveniji koju pređete za dva i po sata? Vaše odredište je Njemačka“, tvrdi on.
Evropska komisija: Pravila se nisu promijenila
Evropska komisija je 1. septembra razgovarala sa predstavnicima prevoznika i partnerima sa Zapadnog Balkana.
Zvanični stav Brisela je da sistem EES nije uveo nova pravila o dužini kratkog boravka. Komisija navodi da je novi sistem samo digitalizovao i učinio transparentnijom primjenu postojećih pravila.
Istovremeno, Evropska komisija je priznala da za određene profesionalce iz trećih zemalja, uključujući vozače kamiona, zbog prirode posla može biti potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u 180 dana.
Brisel zato navodi da postoje mogućnosti za pronalaženje praktičnih rješenja u okviru sadašnjih pravila.
Među mogućnostima koje Komisija pominje su dugoročne vize, dozvole boravka, a u određenim slučajevima i tretiranje vozača kao prekograničnih radnika.
Drugim riječima, Evropska komisija za sada ne prihvata zahtjev da se samo zbog profesionalnih vozača promijeni osnovno pravilo 90/180.
Prevoznici tvrde da je problem već eskalirao
Predstavnici prevoznika tvrde da posljedice već osjećaju kompanije širom regiona.
Prema njihovim navodima, dio vozača je vraćan sa granica zbog prekoračenja dozvoljenog boravka, dok pojedini prevoznici imaju sve veće probleme sa raspoloživim kadrom.
Pumedtrans je ranije saopštio da je u samo nekoliko dana sa granica Šengena vraćeno više od 50 srpskih vozača, uglavnom na prelazima prema Mađarskoj i Rumuniji.
Tošić, međutim, iznosi znatno veće brojke i tvrdi da je dio transportnih kapaciteta već praktično van funkcije zbog potrošenih dana.
Ove navode prevoznika nije moguće nezavisno potvrditi u svim pojedinačnim slučajevima, ali je jasno da spor oko statusa profesionalnih vozača traje već mjesecima.
Ako kamioni stanu – problem neće ostati na granici
Najveća opasnost najavljene blokade nije samo u tome što će hiljade kamiona čekati na granicama.
Prekid ili ozbiljno usporavanje drumskog transporta između Zapadnog Balkana i EU mogao bi da pogodi uvoz, izvoz, proizvodne kompanije, logističke firme i lance snabdijevanja.
Za kompanije koje rade po principu isporuke „just in time“, višednevno kašnjenje može značiti probleme sa proizvodnjom, skladištenjem i ugovorenim rokovima.
Na kraju, posljedice mogu osjetiti i građani kroz skuplji transport i moguće poskupljenje pojedinih proizvoda ukoliko bi blokada trajala duže.
Upravo zbog toga najavljena akcija ima mnogo veći potencijalni efekat od običnog protesta jedne profesije.
14. septembar kao krajnji rok
Prevoznici su 31. avgusta organizovali proteste u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i Skoplju, a zatim poručili da će, ukoliko ne bude konkretnog rješenja, 14. septembra preći na mnogo radikalniju mjeru – blokadu graničnih prelaza prema EU.
Za sada nema potvrde da je postignut dogovor koji bi spriječio blokadu.
Sa jedne strane, prevoznici insistiraju da im se prizna specifičan status radnika koji zbog posla moraju biti mobilni i često prelaziti granice.
Sa druge, Evropska komisija poručuje da osnovno pravilo 90 dana u 180 dana ostaje na snazi, ali da postoji prostor za praktična rješenja kroz postojeće mehanizme.
Ukoliko kompromis ne bude pronađen, 14. septembar mogao bi biti dan kada će spor oko nekoliko desetina dana boravka prerasti u ozbiljan problem za transport i snabdijevanje između Zapadnog Balkana i Evropske unije.