Ne postoji haker, nema problema sa računarom, a osoba sa druge strane telefona često nije ni bankarski službenik. Prevaranti koriste unaprijed pripremljene scenarije, lažne brojeve telefona i alate vještačke inteligencije kako bi žrtvu ubijedili da sama preda novac.
Sve sofisticiranije telefonske i internet prevare počivaju na jednostavnom triku – kriminalci prvo stvore strah, a zatim žrtvi ponude „rješenje“ za problem koji zapravo ne postoji.
Jedan od sve češćih obrazaca su takozvane fantomske hakerske prevare.
Žrtvi se saopštava da su joj računar, telefon ili bankovni račun hakovani, nakon čega slijedi niz telefonskih poziva u kojima se kriminalci predstavljaju kao tehnička podrška, bankari, policajci ili državni službenici.
Cilj je gotovo uvijek isti – navesti osobu da kriminalcima omogući pristup uređaju ili sama prebaci svoj novac na račun koji kontrolišu prevaranti.
Prvi alarm: „Vaš računar je zaražen“
Prevara često počinje iznenadnim upozorenjem na ekranu, SMS porukom ili telefonskim pozivom.
Žrtvi se govori da je njen računar zaražen virusom ili da je neko pokušao da joj ukrade podatke.
U poruci ili tokom poziva može biti ponuđen broj telefona koji osoba treba odmah da pozove.
Kada se javi, prevarant se predstavlja kao radnik tehničke podrške i uvjerava žrtvu da mora hitno intervenisati.
Tada može tražiti da instalira program za udaljeni pristup računaru.
Na taj način kriminalac potencijalno dobija mogućnost da vidi ekran, prati aktivnosti korisnika, pristupi datotekama ili nadgleda ono što osoba radi dok koristi elektronsko bankarstvo.
Drugi poziv: „Banka je otkrila sumnjivu aktivnost“
Kada žrtva povjeruje da zaista postoji tehnički problem, uključuje se drugi prevarant.
On se predstavlja kao zaposlenik banke i tvrdi da je bankovni račun ugrožen.
Situacija tada postaje još uvjerljivija jer kriminalci mogu koristiti lažiranje identiteta pozivaoca, zbog čega se na telefonu može pojaviti broj koji izgleda kao legitimni broj banke.
Žrtvi se govori da mora odmah zaštititi svoju ušteđevinu.
Ako je prethodno instaliran program za daljinski pristup, prevaranti mogu pokušati pratiti korisnika dok se prijavljuje na elektronsko bankarstvo i iskoristiti podatke do kojih dođu.
Najvažniji trik je osjećaj hitnosti
Kriminalci uglavnom ne žele žrtvi ostaviti dovoljno vremena da razmisli.
Zato koriste rečenice poput:
- „Morate reagovati odmah.“
- „Vaš novac je trenutno ugrožen.“
- „Ako sada prekinete vezu, možete izgubiti sredstva.“
- „Ne smijete nikome govoriti o ovom postupku.“
Cilj je da osoba reaguje u strahu, umjesto da provjeri informaciju.
Treći korak: „Policija mora zaštititi vaš novac“
U završnoj fazi može se pojaviti još jedan „autoritet“.
Prevarant se predstavlja kao policajac, državni službenik ili predstavnik neke druge institucije.
Žrtvi se tada saopštava da je situacija ozbiljna i da mora prebaciti novac na navodno „siguran račun“.
U drugim varijantama kriminalci mogu tražiti da osoba kupi kriptovalute ili zlatne poluge i preda ih „službeniku“ radi zaštite imovine.
Sve to je dio iste prevare.
U nekim slučajevima kriminalci mogu tražiti i instaliranje aplikacije koja navodno služi za ubrzavanje ili zaštitu transfera novca.
U stvarnosti, takav program može omogućiti dodatni pristup telefonu ili računaru.
Vještačka inteligencija prevaru čini uvjerljivijom
Razvoj vještačke inteligencije kriminalcima je otvorio dodatne mogućnosti.
Veliki jezički modeli mogu pomoći u pisanju uvjerljivih poruka i telefonskih scenarija, bez ranijih gramatičkih i jezičkih grešaka koje su često bile znak da je riječ o prevari.
Kriminalci mogu koristiti javno dostupne informacije sa društvenih mreža i drugih izvora kako bi napravili detaljniji profil potencijalne žrtve.
Napredni alati mogu se koristiti i za generisanje ili kloniranje glasa, što dodatno otežava prepoznavanje prevare.
Zbog toga više nije dovoljno oslanjati se samo na utisak da „glas zvuči poznato“ ili da poruka izgleda profesionalno.
Pravilo koje može spasiti novac
Postoji jedno jednostavno pravilo koje treba zapamtiti:
Ako vas neko neočekivano kontaktira i tvrdi da vam je novac ugrožen, ne preduzimajte ništa dok samostalno ne provjerite informaciju.
Prekinite razgovor.
Ne instalirajte programe za daljinski pristup na zahtjev nepoznate osobe.
Ne otkrivajte PIN, lozinke, kodove za potvrdu transakcija ili druge bankarske podatke.
Ako sumnjate da postoji problem sa računom, sami pozovite banku koristeći broj sa službene internet stranice banke ili broj koji se nalazi na poleđini vaše kartice.
Nikada ne prebacujte novac na „siguran račun“ zato što vam je to telefonom naredio neko ko se predstavlja kao bankar, policajac ili državni službenik.
Legitimna institucija neće od vas tražiti da kupujete kriptovalute ili zlato kako biste „zaštitili“ svoju ušteđevinu.
Nova prevara: dug koji nikada nije postojao
Slična taktika koristi se i kod takozvanih fantomskih dugova.
U ovom slučaju kriminalci žrtvu pokušavaju ubijediti da ima neplaćen dug, iako on ne postoji ili je već izmiren, otpisan ili riješen.
Prevarant se može predstaviti kao inkasant, advokat, agencija za naplatu potraživanja ili druga institucija.
Žrtvi se šalju poruke sa ozbiljnim upozorenjima, a nekada i prijetnjama hapšenjem ili sudskim postupkom ukoliko novac ne bude uplaćen odmah.
AI omogućava uvjerljivije lažne prijetnje
Za razliku od ranijih pokušaja, ovakve poruke danas mogu biti napisane mnogo uvjerljivije.
Vještačka inteligencija omogućava kriminalcima da brzo sastave profesionalne tekstove, prilagode ih jeziku i zemlji u kojoj se žrtva nalazi i ubace podatke koje su pronašli o njoj.
Zbog toga poruka može izgledati kao da je stigla od stvarne pravne ili finansijske institucije.
Ali ni profesionalan izgled poruke nije dokaz da je zahtjev stvaran.
Ne plaćajte prije nego što provjerite
Ako vas neko kontaktira zbog navodnog duga, ne izvršavajte uplatu pod pritiskom.
Prekinite komunikaciju i samostalno pronađite kontakt podatke institucije ili kompanije za koju osoba tvrdi da je predstavlja.
Provjerite postoji li zaista dug, kome se duguje novac, na osnovu kojeg dokumenta i koji je zvanični način plaćanja.
Ne ustupajte lične podatke, fotografije dokumenata, bankarske informacije niti kodove za potvrdu transakcija.
Panika je njihovo najjače oružje
I fantomske hakerske prevare i lažni dugovi imaju isti cilj – spriječiti žrtvu da zastane i razmisli.
Kriminalci stvaraju osjećaj hitnosti, predstavljaju se kao autoriteti i nude jednostavno rješenje za navodni problem.
Zato je najvažnije zapamtiti: neočekivani poziv koji zahtijeva da odmah zaštitite novac najčešće je razlog da prekinete razgovor, a ne da poslušate sagovornika.
Provjera preko zvaničnog broja banke, policije ili druge institucije može trajati nekoliko minuta.
Gubitak životne ušteđevine može trajati mnogo duže.