Danas je u školske klupe u Republici Srpskoj sjelo 80.370 osnovaca, a u prvi razred upisano je 8.737 prvačića. Broj učenika je, međutim, daleko manji nego prije dvije decenije. U školskoj 2005/2006. godini osnovne škole u Republici Srpskoj pohađalo je 119.852 učenika. To znači da je za 20 godina broj osnovaca smanjen za 39.482, odnosno za oko 33 odsto. Ni ovogodišnji upis prvačića ne pokazuje veliki zaokret. Iako ih je ove godine 87 više nego prošle, kada ih je bilo 8.650, broj je i dalje manji nego prije petnaestak godina. U prvi razred je 2012. godine bilo upisano 9.901 dijete.
Manje djece znači i manje učenika
Broj učenika u školama nije samo podatak o obrazovanju. On pokazuje posljedice dugoročnih demografskih kretanja. Djeca koja danas kreću u osnovnu školu rođena su prije šest do sedam godina, pa se promjene u broju rođenih sa vremenskim odmakom prenose na škole. Na broj učenika utiče i odlazak stanovništva. Kada porodice sa djecom napuste Republiku Srpsku, posljedice se odmah mogu vidjeti u školskim klupama, bez obzira na to gdje su djeca rođena. Zbog toga se pad broja osnovaca ne može pripisati samo natalitetu. Ipak, razlika između 119.852 učenika iz školske 2005/2006. i 80.370 učenika danas pokazuje kolika je promjena nastala u jednoj generaciji.
Broj rođenih i dalje ispod 9.000
Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se dugoročni trend smanjenja broja rođenih nije preokrenuo. U Republici Srpskoj je tokom 2025. godine rođeno 8.825 djece, 402 manje nego 2024. godine. Istovremeno je umrlo 13.904 stanovnika, pa je prirodni pad iznosio 5.079 ljudi. Ukupna stopa fertiliteta bila je 1,43 djeteta po ženi. Ovi podaci objašnjavaju zašto se smanjenje broja djece danas vidi u školama, ali i zašto će se demografski efekti sadašnjih kretanja osjećati i narednih godina.
„U ovom trenutku RS nedostaje oko 7.200 ili 44 odsto djece za zamjenu generacija, s obzirom na to da istraživanja ukazuju da troje djece nije dovoljno za povećanje prirodnog priraštaja, već samo za njegovo održavanje“, ističe prof. dr Draško Marinković, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
Prognoze za 2050.
Očekivano, prognoze za 2050. nisu optimistične. Broj stanovnika će se smanjiti za 17 odsto, broj zaposlenih za 21,1 odsto, dok će učešće broja zaposlenih u ukupnom broju stanovništva ostati gotovo nepromijenjeno, oko 26 odsto. Takođe, učešće broja penzionera u ukupnom broju stanovnika sa 24,6 odsto u 2022. godini u 2050. godini će se povećati na 32,8 odsto, kada će svaki treći stanovnik RS biti penzioner.
Kada je riječ o studentima, projekcije kažu da će se broj novoupisanih studenata već 2030. godine smanjiti na 5.300, a 2035. godine na ispod 3.800.
„Prirodni priraštaj je negativan od 2002. godine i on će bespovratno takav ostati i, jednostavno, u budućem periodu ne možemo očekivati da on bude pozitivan bez velike imigracije stanovništva, odnosno doseljavanja. Takođe znamo da ovdje u zadnje vrijeme postoji velika potreba privrednika za radnom snagom. Na to smo ukazivali prije 15 godina, kada je rađen Prostorni plan RS, a sada je sve to došlo na naplatu. I tek će doći, jer će nam radna snaga sve više nedostajati. Prema svim projekcijama koje se rade iz zatvorene populacije, pošto mi nemamo validne pokazatelje za migracije i odseljavanje, mi već sada imamo svakog četvrtog stanovnika starijeg od 65 godina, a ako se ovakav trend nastavi, sigurno će do 2050. godine u RS svaki treći stanovnik biti penzioner. E sada, možete zamisliti koliko će biti potrebno finansijskih sredstava da bi se održala postojeća infrastruktura i punili fondovi iz kojih će se finansirati doplaci za dječiju zaštitu, porodičnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, penzioni sistem itd.“, izjavio je ranije Marinković.
Koliko u Republici Srpskoj živi stanovništva
Naveo je takođe da je teško reći koliko Republika Srpska sada ima stanovništva.
„Iz popisa 2013. godine, i pored svih kritika koje su mu upućene, mi ipak imamo određen broj stanovnika. Prema Zavodu za statistiku RS, tada je popisano 1.170.342 stanovnika. Inače, Agencija za statistiku na nivou države imala je sasvim druge podatke. Ako taj popis uporedimo sa onim iz 1991. godine, vidjećemo da je na istom prostoru 400.000 stanovnika manje ili 25 odsto. Za 2022. godinu je procjena da imamo 1.120.000 stanovnika. To je procjena Zavoda za statistiku RS, koji se bazira na zatvorenom tipu populacije. Migracije nisu uključene. Ovdje slobodno možemo reći da imamo 200.000 ljudi manje, a vrlo moguće i više od ovog broja. Bliži smo, rekao bih, 900.000 nego 1.120.000 stanovnika“, objasnio je Marinković.
Govoreći o pronatalitetnim mjerama u Srpskoj, naveo je da su neke dale rezultate, a kao prioritetno je istakao potrebu da se u sistemu razdvoje pronatalitetne i socijalne mjere.
Dodao je i da RS nema cjelovitu populacionu politiku, da mnoge mjere nisu sistematizovane te da većinu treba nadograditi i inovirati: „Briga o obnavljanju stanovništva treba da bude briga društva, odnosno države. Ovo što nam se dešava nije samo naš problem. To je problem i susjednih regiona i prostora oko nas. Svi se suočavaju sa negativnim demografskim trendovima i svi se na različite načine bore sa tim. Ali donosioci odluka treba da budu svjesni da sa prosjekom starosti od 44 godine već sada spadamo među pet prostora u Evropi i 10 u svijetu po starenju stanovništva.“