Dugotrajna i ekstremna suša tokom ove godine prepolovila je prinose na većini poljoprivrednih imanja — kako na oranicama, tako i na livadama i pašnjacima. Situacija je alarmantna ne samo za domaćinstva bez sistema za navodnjavanje, već i za ona koja ih posjeduju, jer su usljed tropskih vrućina u potpunosti presušili brojni izvori, potoci i bunari.
Kriza uzrokovana vremenskim neprilikama dodatno je produbljena ranijim smanjenjem otkupnih cijena svježeg sirovog mlijeka i količinskim ograničenjima, čime je direktno ugrožena egzistencija više od 5.000 porodica koje žive od ovog sektora.
Hitni zahtjevi: Premije za jun i jul do 20. septembra
Povodom teškog stanja na terenu, predsjednik Udruženja poljoprivrednika- mljekara Republike Srpske, Milorad Arsenić, uputio je zvanični dopis ministarki poljoprivrede sa konkretnim zahtjevima za stabilizaciju sektora. To su isplata premija za jun i jul– najkasnije do 20. septembra i isplata premija po grlu– najkasnije do kraja septembra.
“Na ovaj način bi se olakšale pripreme naših seljaka za predstojeću jesenju sjetvu i omogućilo vraćanje dugova dobavljačima, čime bi se pomoglo čitavom lancu vrijednosti da ponovo stane na noge”, ističe se u Udruženju.
odršku sektoru prerade, zbog čega je Agencija za agrarna plaćanja odbila njihov zahtjev za sufinansiranje. Poljoprivrednici upozoravaju da sve zemlje u okruženju, kao i Federacija BiH, ulažu milione evra u jačanje prerađivačkih kapaciteta. Udruženje stoga apeluje na resorno ministarstvo i Vladu da preispitaju odluku, omoguće podršku investicijama u preradu i time zaštite domaću proizvodnju od daljeg urušavanja.
Manjak hrane gasi stočarstvo: Farmeri prisiljeni na rasprodaju stoke
Gubitak roda kukuruza izravno pogađa stočni fond jer nedostaje osnovna sirovina za hranu. Načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Gradske uprave Bijeljina Sreten Vučković upozorava da je to jedan od najtežih neposrednih rizika:
„Kukuruz je bazna sirovina za stočnu hranu. U slučaju slabog roda dolazi do poremećaja i na tržištu žive stoke. Farmeri strahuju da neće biti u prilici obezbijediti dovoljno hrane za svoje farme, a stočni fond se u tom slučaju neminovno smanjuje“, objašnjava Vučković za BUKU.
Farmeri na terenu već povlače očajničke poteze. Poljoprivrednik Radenko Arsenović ističe da je proizvodnja pred potpunim kolapsom:
„Mi smo dio stočnog fonda već rasprodali, a ako nam ne budu neki podsticaji isplaćeni, moraćemo i ostalo rasprodati. Bavim se i proizvodnjom mlijeka, a otkupna cijena je pala na oko 0,50 KM dok su ulaganja porasla. Sad smo zbog suše ostali i bez stočne hrane. Ljudi masovno rasprodaju stoku jer smo sa ovom računicom samo na gubitku“, priča Arsenović.
Uvozni pritisak i odbijenice za domaće pogone
Pored suše, agrar se guši u enormnom uvozu. Samo u prvih sedam mjeseci u BiH je uvezeno mlijeka i mliječnih prerađevina u vrijednosti većoj od 138 miliona KM, od čega se čak 75 miliona KM odnosi na uvoz sira (preko 10,6 miliona kilograma, što je ekvivalent 90 miliona litara sirovog mlijeka). U isto vrijeme, prošlogodišnji ukupan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dostigao je astronomskih 5,32 milijarde KM.
Da stvar bude teža, pokrenuti projekat poljoprivrednika za izgradnju sopstvenog pogona za preradu mlijeka i supstituciju uvoza naišao je na zid — Agencija za agrarna plaćanja izdala im je odbijenicu zbog novih ograničenja u Pravilniku o kapitalnim investicijama.
Dok poljoprivrednici upozoravaju da su i jesenja sjetva i domaća prehrana pod velikim upitnikom, od reakcije resornog ministarstva i Vlade zavisi hoće li ovogodišnji gubici ostati epizoda jedne sezone ili uvod u trajno gašenje domaće proizvodnje.