Svemirske tehnologije nisu vezane samo za istraživanje udaljenih planeta, već mogu pomoći i u rješavanju problema na Zemlji. Kakve mogućnosti otvaraju za Bosnu i Hercegovinu i kako se u njihov razvoj mogu uključiti manje sredine bila su pitanja u fokusu predavanja Sidnija N. Nakahoda, osnivača i generalnog partnera kompanije „Seldor Capital” iz Njujorka, održanog na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.
Predavanje „Nova svemirska ekonomija: lekcije za izgradnju inovacionih ekosistema” organizovao je Centar za federalističke i međunarodne studije ovog fakulteta.
Nakahodo je ukazao na promjenu načina na koji posmatramo svemirski sektor: dok ga najčešće povezujemo s istraživanjem i odlaskom tamo gdje čovjek ranije nije bio, sve važnija postaje primjena njegovih tehnologija u svakodnevnom životu i privredi.
„Kada govorimo o svemiru, ponekad razmišljamo o istraživanju i mogućnosti da stignemo tamo gdje niko ranije nije bio. Međutim, posljednjih godina svemir je na mnogo načina postao mnogo bliži Zemlji. Prvenstveno zato što u svemiru možemo pronaći rješenja za probleme i izazove s kojima se suočavamo na vlastitoj planeti.
Za Bosnu i Hercegovinu to je veoma značajno jer nam omogućava da ovdje prevaziđemo niz tehnoloških izazova, iskoristimo tehnološka dostignuća ostvarena drugdje i ta rješenja primijenimo u Bosni i Hercegovini”, rekao je Nakahodo.
Na pitanje vidi li ovdje potencijal, posebno kada je riječ o resursima, odgovorio je potvrdno.
„Prije svega, imate veoma mlado stanovništvo i veoma talentovane ljude. Istovremeno, postoje brojne ekonomske prilike koje možemo iskoristiti ako primijenimo odgovarajuće tehnologije. U nekoliko oblasti vidimo mogućnosti za razvoj.
Jedan od najvećih izazova s kojima se ovdje suočavate, koliko sam čuo, jeste nestašica vode. Svemirske tehnologije možemo koristiti kako bismo pomogli u rješavanju nestašice vode ovdje u Bosni i Hercegovini.
Rudarstvo je, mislim, velika tema ovih dana. Svemirske tehnologije već se koriste kako bi rudarske kompanije bolje iskoristile svoje resurse. Konačno, tu je i energetika, u kojoj se svemirske tehnologije takođe primjenjuju kako bi se olakšao pristup različitim izvorima energije”, kazao je Nakahodo.
Profesorica Fakulteta političkih nauka Nina Sajić istakla je da promjene u svemirskom sektoru otvaraju prostor i za sredine koje se dosad nisu prepoznavale kao dio te industrije.
„Svemirski sektor nije više rezervisan isključivo za velike države ili velike svemirske agencije”, rekla je Sajić.
Danas u njemu, kako je objasnila, svoje mjesto pronalaze startapi, privatne kompanije, investitori, istraživački centri i univerziteti, ali i manje sredine poput Republike Srpske. Upravo u razvoju inovacionih ekosistema, odnosno povezivanju tih aktera, vidi prostor za uključivanje i ostvarivanje konkretne društvene i ekonomske koristi.
Sajić je navela da je cilj predavanja bio približiti ovu oblast domaćoj javnosti i otvoriti pitanje gdje manje države i regije mogu pronaći svoje mjesto u novoj svemirskoj ekonomiji.
„Kad kažemo svemirska ekonomija, obično mislimo na nešto što nam je daleko”, kazala je Sajić, podsjećajući da se istovremeno suočavamo s osnovnim problemima poput nedostatka vode.
Ipak, upravo stvaranje okruženja u kojem se znanje i postojeći kapaciteti mogu pretvoriti u praktična rješenja predstavlja priliku i za domaće institucije i privredu, poručila je.
Predavanje je bilo posvećeno velikim promjenama kroz koje prolazi svemirski sektor, u kojem uz države i svemirske agencije sve značajniju ulogu imaju privatne kompanije, startapi, investitori i univerziteti. U tom kontekstu razmatrana je i uloga obrazovnih i drugih institucija u povezivanju inovacija, preduzetništva i investicija.
Nakahodo ima iskustvo u tehnologiji, finansijama i međunarodnom razvoju. Radio je u Svjetskoj banci i pokrenuo inicijativu podržanu od NASA-e, koja je povezivala startape s patentiranim tehnologijama i mogućnostima njihove komercijalizacije.
Više od deset godina bio je angažovan kao nastavnik na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, a sarađivao je i s Univerzitetom Singulariti. Danas sarađuje s vladama i međunarodnim organizacijama, a izabran je i u program „Fulbrajt specijalist” za period od 2026. do 2029. godine.