Globalno tržište goriva suočava se sa sve ozbiljnijim problemima. Rat na Bliskom istoku, smanjeni rafinerijski kapaciteti i ubrzano pražnjenje zaliha stvaraju pritisak koji bi mogao održati visoke cijene dizela i benzina znatno duže nego što se ranije očekivalo.
Iako se tržište sirove nafte relativno brzo prilagodilo smanjenoj proizvodnji, mnogo veći problem predstavlja prerada. Rafinerije širom svijeta nemaju dovoljno slobodnih kapaciteta da nadoknade izgubljenu proizvodnju, navodi se u analizi Reutersa.
Cijena nafte Brent trenutno je oko 90 dolara po barelu, što je približno četvrtinu više nego prije početka sukoba, ali je i dalje ispod ratnog maksimuma od 118 dolara.
Kod gotovih goriva situacija je mnogo dramatičnija.
Dizel poskupio više od 70 odsto
Cijena evropskog dizela od početka rata porasla je za više od 70 odsto, dok je benzin u Sjedinjenim Američkim Državama skuplji oko 60 odsto.
Rat je iz pogona izbacio više od 20 odsto rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku, dok je zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno otežalo transport goriva prema svjetskim tržištima.
Probleme dodatno povećavaju napadi na rusku energetsku infrastrukturu.
Ruska prerada nafte pala je za gotovo 30 odsto, na manje od četiri miliona barela dnevno, nakon čega je Moskva u julu zabranila izvoz dizela.
Sve to dovelo je do snažnog rasta rafinerijskih marži.
U Evropi se razlika između cijene dizela i sirove nafte od februara više nego utrostručila i prešla 75 dolara po barelu. U SAD-u su dizelske marže porasle za više od 140 odsto i dostigle rekordnih 100 dolara.
Rafinerije ne mogu proizvesti dovoljno goriva
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, svjetske rafinerije su tokom drugog tromjesečja prerađivale oko 5,1 milion barela dnevno manje nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno je potražnja za prerađenim naftnim proizvodima pala za približno četiri miliona barela dnevno.
Na prvi pogled, pad potražnje mogao bi djelovati kao olakšanje. Međutim, on nije bio dovoljan da nadoknadi pad proizvodnje.
Na globalnom tržištu tako je nedostajalo više od milion barela goriva dnevno.
A situacija bi tokom trećeg tromjesečja mogla biti još teža.
Poseban problem predstavljaju zalihe koje se ubrzano troše.
Od marta do jula globalne zalihe nafte smanjivale su se prosječnim tempom od oko 3,5 miliona barela dnevno, što odgovara više od tri odsto ukupne svjetske potrošnje.
SAD imaju najmanje zalihe dizela u posljednjih 30 godina
Podaci iz Sjedinjenih Američkih Država posebno zabrinjavaju.
Zalihe dizela pale su na najniži nivo za ovo doba godine u posljednje tri decenije, dok su zalihe benzina na najnižem sezonskom nivou još od 2012. godine.
To znači da tržište ulazi u period novih poremećaja sa znatno manjim sigurnosnim zalihama.
Čak i ako bi uskoro došlo do dogovora između Washingtona i Teherana i Hormuški moreuz ponovo bio otvoren, to ne bi značilo da bi se cijene goriva odmah vratile na ranije nivoe.
Razlog je jednostavan – dio rafinerijskih kapaciteta je oštećen.
Zašto bi gorivo moglo ostati skupo i nakon završetka rata?
Tokom sukoba oštećeno je više od 20 rafinerija u državama Perzijskog zaljeva.
Njihova obnova neće biti moguća preko noći. Popravke kompleksnih rafinerijskih postrojenja zahtijevaju vrijeme, stručnjake i opremu čiji rokovi isporuke mogu biti veoma dugi.
Zbog toga bi posljedice rata mogle ostati prisutne na tržištu goriva čak i nakon eventualnog smirivanja sukoba.
Drugim riječima, otvaranje Hormuškog moreuza riješilo bi jedan veliki problem, ali ne i sve probleme koji su se u međuvremenu pojavili.
Manjak preradnih kapaciteta, niske zalihe i oštećena infrastruktura mogli bi još dugo održavati visoke rafinerijske marže.
Novi udar na inflaciju
Produženi period visokih cijena goriva mogao bi dodatno zakomplikovati borbu protiv inflacije širom svijeta.
Skuplji dizel direktno povećava troškove transporta, poljoprivrede, proizvodnje i distribucije robe, dok rast cijena benzina direktno pogađa kućne budžete.
Posebno su izložene Evropa i Azija, gdje je pored naftnih derivata zabilježen i rast cijena ukapljenog prirodnog gasa.
Zbog svega toga, tržište se sada suočava sa mnogo većim problemom od same cijene barela nafte.
Ključno pitanje više nije samo koliko košta sirova nafta, već koliko svijetu ostaje raspoloživog goriva – i koliko brzo rafinerije mogu nadoknaditi ono što je izgubljeno.