Sadržaj koji svakodnevno čitamo, gledamo i dijelimo na internetu sve manje stvaraju ljudi, a sve više algoritmi.
Nova istraživanja ukazuju na ogroman rast sadržaja nastalog uz pomoć umjetne inteligencije, što ponovo otvara pitanje koliko je internet kojim se danas služimo još uvijek prostor ljudske komunikacije, a koliko postaje proizvod automatizovanih sistema.
Prema istraživanju koje se pripisuje Massachusetts Institute of Technologyju (MIT) i Oksfordskom internet institutu, čak 64 odsto novog sadržaja na internetu generiše umjetna inteligencija.
Ako se ovaj trend nastavi, način na koji danas koristimo internet mogao bi se iz temelja promijeniti.
Društvene mreže prednjače u AI sadržaju
Pojava alata poput ChatGPT-ja dodatno je ubrzala proizvodnju sadržaja.
Prema navedenim podacima, oko 35 odsto novih web-stranica pokazivalo je značajne tragove AI autorstva nakon pojave generativne umjetne inteligencije.
Još veći udio zabilježen je na društvenim mrežama.
Procjenjuje se da je oko 52 odsto sadržaja na društvenim mrežama generisano uz pomoć AI-ja, dok bi taj procenat do kraja 2026. godine mogao dostići čak 90 odsto.
Kod fotografija i drugog vizuelnog sadržaja procjene su još dramatičnije.
Navodno čak 79 odsto slika na Instagramu, TikToku i Pinterestu potiče od umjetne inteligencije.
To znači da korisnik sve češće može gledati fotografiju, video ili ilustraciju, a da uopšte ne zna da iza tog sadržaja ne stoji čovjek, već algoritam.
Vraća se „teorija mrtvog interneta“
Ovakav razvoj događaja ponovo je aktuelizirao takozvanu teoriju mrtvog interneta.
Riječ je o ideji da internet postepeno prestaje biti prostor u kojem dominantno učestvuju stvarni ljudi, dok ga sve više preuzimaju botovi, algoritmi i automatizovani sistemi.
Dodatnu pažnju izazvala je kompanija Cloudflare, koja je objavila da su AI botovi prvi put generisali više internet saobraćaja nego ljudi.
Ako se taj trend nastavi, internet bi mogao ući u potpuno novu fazu – onu u kojoj mašine ne samo da preporučuju sadržaj ljudima, već ga same proizvode, međusobno razmjenjuju i dalje koriste za stvaranje novog sadržaja.
Tako nastaje svojevrsni začarani krug.
AI proizvodi sadržaj → algoritmi ga preporučuju → drugi sistemi ga analiziraju → novi AI modeli koriste postojeći sadržaj za stvaranje još sadržaja.
Problem je što AI ne govori uvijek istinu
Još veći problem predstavlja pouzdanost takvog interneta.
Jedna od analiza navodno je pokazala da gotovo svaki treći odgovor koji generiše umjetna inteligencija nije potpuno tačan.
To postaje posebno problematično kada AI sadržaj počne da se koristi kao izvor za stvaranje novog AI sadržaja.
Ako se netačne informacije jednom nađu na internetu, automatizovani sistemi ih mogu preuzeti, preraditi i ponovo objaviti, čime se njihova prisutnost dodatno povećava.
Korisniku tada postaje sve teže da utvrdi šta je originalna informacija, šta je ljudski komentar, a šta tekst ili slika koju je proizvela mašina.
Može li se prepoznati tekst koji je napisao AI?
Istraživači su pokušali pronaći određene obrasce karakteristične za AI sadržaj.
Analiza gotovo pola miliona web-stranica pokazala je, između ostalog, da se nakon širenja generativne umjetne inteligencije upotreba crtica gotovo udvostručila, dok je korištenje oksfordskog zareza poraslo za oko 63 odsto.
Pojedine riječi i izrazi koje često koriste chatbotovi takođe su počeli da se pojavljuju znatno češće.
Međutim, postoji važna ograda.
Nijedna pojedinačna riječ, znak interpunkcije ili stil pisanja ne može biti siguran dokaz da je tekst napisala umjetna inteligencija.
AI sadržaj se takođe ne pojavljuje ravnomjerno na internetu.
Stranice sa domenom „.com“ pokazuju znatno više tragova AI autorstva nego stranice sa domenom „.org“, dok je razlika još veća u poređenju sa domenima „.edu“ i „.gov“.
Kakav će biti internet koji više ne stvaraju ljudi?
Kako umjetna inteligencija postaje sve dostupnija, pitanje više nije može li ona proizvesti dovoljno sadržaja.
Očigledno može.
Pravo pitanje postaje kako ćemo znati kome vjerovati.
Internet je nastao kao prostor u kojem ljudi razmjenjuju informacije, ideje, iskustva i mišljenja. Danas se taj prostor ubrzano pretvara u ogromnu fabriku sadržaja u kojoj algoritmi mogu proizvesti milione tekstova, fotografija, videa i komentara.
Evropska unija već uvodi pravila kojima se predviđa označavanje određenih sadržaja nastalih uz pomoć umjetne inteligencije.
Ali tehnologija se razvija mnogo brže od pravila.
Zbog toga bi u narednim godinama jedan od najvažnijih zadataka korisnika interneta mogao biti upravo razlikovanje stvarnog ljudskog iskustva od sadržaja koji je napravila mašina.
Jer ako algoritmi počnu proizvoditi većinu onoga što gledamo, čitamo i dijelimo, internet možda neće nestati.
Mogao bi samo prestati da bude onakav kakav smo do sada poznavali.