Nedaleko od Stoca, u hercegovačkom zaseoku Boljuni, krije se neobičan kameni bunar koji već vijekovima intrigira mještane i posjetioce. Zove se Neveš, a u narodu je poznat i kao „grčki bunar“.
Prema lokalnom predanju, voda u njemu nikada nije presušila, čak ni tokom velikih suša. Još zanimljivija je pretpostavka da je bunar star više od 2.000 godina, što bi ga svrstalo među najstarije sačuvane objekte ove vrste u Hercegovini, piše Putni Kofer
Građen od 1.300 kamenih blokova
Neveš se nalazi u zaseoku Boljuni, koji pripada selu Bjelojevići, u području izuzetno bogatom istorijskim i kulturnim nasljeđem.
Bunar je napravljen od približno 1.300 kamenih blokova, složenih u 20 koncentričnih redova. Na vrhu je širok oko deset metara, dok se pri dnu sužava na približno tri metra.
Ukupna dubina iznosi oko šest metara. Zidani dio zauzima četiri metra, dok se još dva metra nalaze u zemlji. Do dna vode 17 kamenih stepenica, a u njegovoj unutrašnjosti nalazi se i velika kamena posuda, dimenzija približno 120 puta 70 puta 80 centimetara.
Bunar su uglavnom punile jesenje kiše, a voda iz njega koristila se generacijama. Mještani su na njemu prali veš, dok je služio i za napajanje stoke.
Tajna vode koja ne nestaje
Upravo voda je razlog zbog kojeg je Neveš kroz vijekove dobio gotovo mitski status.
Mještani tvrde da bunar nije presušivao ni tokom najtežih hercegovačkih suša. Njegovo ime povezuje se sa starim izrazom „Neva voda“, koji se tumači kao voda koja ne presušuje.
Nije moguće sa sigurnošću utvrditi kada je Neveš izgrađen. Ipak, postoje pretpostavke da je znatno stariji od obližnje nekropole stećaka.
Posebno je zanimljiv kanal kojim je kišnica nekada dolazila do bunara. On se dijagonalno proteže kroz prostor nekropole, što je jedan od razloga zbog kojih se pretpostavlja da je bunar mogao nastati u znatno starijem periodu.
Samo dvadesetak metara od čuvenih stećaka
Neveš se nalazi svega dvadesetak metara od čuvene nekropole stećaka Boljuni, jednog od najznačajnijih srednjovjekovnih lokaliteta u Hercegovini.
U okolini se nalaze još četiri bunara sličnih karakteristika, ali je Neveš najveći i najbolje očuvan. Njegova konstrukcija svjedoči o izuzetnom poznavanju kamene gradnje i načina prikupljanja vode.
Upravo zbog toga Boljuni predstavljaju svojevrsni vremenski sloj Hercegovine – na nekoliko desetina metara mogu se pronaći tragovi različitih epoha, od mogućih antičkih građevinskih tradicija do srednjovjekovnih stećaka.
Hercegovina na jednom mjestu
Posjeta Boljunima može se spojiti sa obilaskom drugih prirodnih i istorijskih znamenitosti ovog dijela Hercegovine.
U blizini se nalazi Hutovo blato, jedno od najznačajnijih močvarnih područja u ovom dijelu Evrope. Prostire se na području Čapljine i Stoca, a karakterišu ga jezera, močvare, kraški izvori i brojni vodotoci.
Posebnu zanimljivost predstavlja rijeka Krupa, glavni vodotok Hutovog blata. Kada poraste nivo Neretve, voda može promijeniti smjer njenog toka i potisnuti je prema izvorištu i Deranskom jezeru.
Tako se na relativno malom prostoru mogu spojiti drevni kameni bunar, srednjovjekovni stećci, stari hercegovački gradovi i jedinstveni močvarni pejzaži.
Neveš možda nema raskoš velikih turističkih atrakcija, ali upravo u tome leži njegova posebnost. Skriven od glavnih puteva, ovaj stari bunar čuva priču o vremenu kada je voda značila opstanak, a kamen bio osnovni građevinski materijal.
I dok niko danas ne može sa sigurnošću potvrditi da Neveš zaista postoji duže od dva milenijuma, jedno je sigurno – malo je mjesta u Hercegovini na kojima se na tako malom prostoru mogu susresti priroda, legenda i istorija stara više vjekova