Finansijska slika javnih preduzeća od posebnog interesa za Republiku Srpsku pokazuje ozbiljne probleme u poslovanju. Od ukupno 21 preduzeća, njih 15 prošle godine ostvarilo je ukupnu dobit od 70,6 miliona KM, dok je preostalih šest poslovalo sa gubitkom od čak 99,4 miliona KM.
Podaci su navedeni u Izvještaju o fiskalnim rizicima javnih preduzeća u Republici Srpskoj za 2025. godinu, koji je izradilo Ministarstvo finansija Republike Srpske, prenosi Glas Srpske
Posebno zabrinjava činjenica da je pet javnih preduzeća ocijenjeno kao najveći izvor fiskalnog rizika i da će u narednom periodu biti pod pojačanim nadzorom.
Željeznice, energetika, Šume i Aerodromi među najvećim gubitašima
Na listi šest preduzeća koja su 2025. godinu završila u minusu nalaze se „Željeznice Republike Srpske“, RiTE „Ugljevik“, Matično preduzeće „Elektroprivrede Republike Srpske“, „Šume Republike Srpske“, „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada i „Aerodromi Republike Srpske“.
Njihov zajednički gubitak iznosio je 99,4 miliona KM.
Podaci pokazuju da se problemi ne odnose samo na ostvarenu dobit ili gubitak, već i na likvidnost, solventnost i ukupnu finansijsku stabilnost pojedinih strateških sistema.
Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja rast ukupnih obaveza.
Obaveze 21 javnog preduzeća povećane su tokom 2025. godine za 132,5 miliona KM, odnosno 4,4 odsto u odnosu na godinu ranije.
Više od polovine obaveza kratkoročno
Posebno nepovoljnom ocijenjena je struktura obaveza.
Od ukupnog iznosa dugovanja, čak 52,3 odsto odnosi se na kratkoročne obaveze, dok dugoročne čine 47,7 odsto.
Takva struktura dodatno opterećuje likvidnost preduzeća jer znači da se veliki dio obaveza mora izmirivati u kraćem periodu.
Istovremeno, Vlada Republike Srpske nastavila je finansijski pomagati javnim preduzećima.
Tokom prošle godine preduzeća od posebnog interesa dobila su ukupno 65,5 miliona KM kroz subvencije, grantove i kapitalne transfere. To je za 1,3 miliona KM više nego tokom 2024. godine.
Drugim riječima, dio sistema koji posluju sa ozbiljnim finansijskim problemima i dalje se oslanja na novac iz javnih fondova.
Pet preduzeća označeno kao najveći fiskalni rizik
Ministarstvo finansija je na osnovu analize finansijskih pokazatelja izdvojilo pet preduzeća koja predstavljaju najveći izvor fiskalnog rizika za Republiku Srpsku.
Na toj listi su:
- MH „Elektroprivreda Republike Srpske“ – Matično preduzeće Trebinje
- RiTE „Ugljevik“
- „Elektrokrajina“ Banjaluka
- Olimpijski centar „Jahorina“
- „Šume Republike Srpske“ Sokolac
U izvještaju se navodi da ovih pet preduzeća istovremeno imaju najveće ukupne obaveze i nalaze se na vrhu procjene poslovnog rizika.
Zbog toga je, kako je navedeno, neophodan pojačan nadzor i primjena mjera usmjerenih na očuvanje njihove finansijske stabilnosti.
Još osam preduzeća u kategoriji visokog rizika
Problemi nisu ograničeni samo na pet najvećih fiskalnih rizika.
U kategoriju visokog rizika, odnosno kategoriju četiri, svrstano je još osam javnih preduzeća.
Među njima su „Željeznice Republike Srpske“, „Aerodromi Republike Srpske“ i „Elektro-Bijeljina“, uz preduzeća koja se već nalaze u najrizičnijoj kategoriji.
Ostala javna preduzeća od posebnog interesa trenutno su raspoređena u kategorije od jedan do tri, koje označavaju umjeren ili manji nivo fiskalnog rizika.
Dug po garancijama ipak značajno smanjen
Nisu svi pokazatelji negativni.
Ukupan dug po osnovu kredita javnih preduzeća od posebnog interesa za koje je Vlada Republike Srpske izdala garancije iznosio je na kraju 2025. godine 364,7 miliona KM.
To je za 133,6 miliona KM, odnosno 26,8 odsto, manje nego godinu ranije.
Ipak, istovremeni rast ukupnih obaveza i činjenica da šest strateških preduzeća posluje sa gotovo 100 miliona KM gubitka pokazuju da problemi u pojedinim javnim sistemima i dalje predstavljaju ozbiljan potencijalni teret za javne finansije.
Uloženo 270 miliona KM u opremu i postrojenja
Uprkos problemima, javna preduzeća od posebnog interesa tokom 2025. godine realizovala su ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu vrijedna 270,3 miliona KM.
Takva ulaganja mogu biti važna za modernizaciju i dugoročnu održivost sistema, ali ostaje pitanje koliko su investicije efikasne u preduzećima koja istovremeno gomilaju obaveze i završavaju godinu sa višemilionskim gubicima.
Podaci iz izvještaja Ministarstva finansija tako otvaraju mnogo šire pitanje: koliko dugo će Republika Srpska moći finansijski podržavati javne gigante koji posluju sa velikim gubicima i rastućim obavezama, posebno ako se njihova finansijska situacija dodatno pogorša?