Poznati banjalučki književnik Boro Kapetanović preminuo je u 73. godini, ostavljajući iza sebe obiman književni opus i više od četiri decenije rada u književnosti, potvrđeno je iz Udruženja književnika RS.
Komemoracija će se održati sutra, 12. 8, u 10 časova u Vijećnici Banskog dvora.
Kapetanović je autor više od 40 knjiga, koje su doživjele brojna izdanja. Njegova poezija našla je mjesto u čitankama, školskoj lektiri i antologijama, a pojedina djela prevedena su i na strane jezike.
Tokom književne karijere dobio je veliki broj priznanja za svoj pjesnički rad. Među posljednjim nagradama bila je ona za cjelokupno pjesničko stvaralaštvo i doprinos savremenoj srpskoj poeziji, koja mu je uručena u okviru jubilarnih 60. Drainčevih književnih susreta u Prokuplju, u organizaciji Narodne biblioteke „Rade Drainac“.
Posebno priznanje za životno djelo dobio je i u septembru 2025. godine, kada mu je na „Književnim susretima na Kozari“ uručena nagrada „Skender Kulenović – Književni vijenac Kozare“.
Kapetanović je rođen 1953. godine u Gornjem Sokolovu, na području današnje opštine Ribnik. Osnovnu školu završio je u Sanskom Mostu, dok je srednju trgovačku školu pohađao u Prijedoru.
Književnim radom počeo je intenzivno da se bavi početkom sedamdesetih godina. Od 1972. godine djelovao je kao slobodni umjetnik, a svoje tekstove objavljivao je u dnevnoj i omladinskoj štampi, studentskim i književnim časopisima, revijama i drugim publikacijama.
Veliki dio njegovog života i stvaralaštva obilježila su ratna dešavanja u BiH. Rat je proveo kao pripadnik Vojske Republike Srpske, a u Sanskom Mostu živio je sve do 10. oktobra 1995. godine, kada je izbjegao u Banjaluku.
Upravo iz tog perioda potiče i jedna od njegovih najpoznatijih pjesama, „Daleko je Sana river“, koja je s vremenom stekla kultni status i ostala prepoznatljiv dio njegovog književnog opusa.
Kapetanović je iza sebe ostavio djela različitih književnih formi, ali je u javnosti najviše ostao upamćen kao pjesnik. Njegov rad obilježili su motivi zavičaja, sjećanja, rata, ljudi i prostora kojima je pripadao, a književni trag koji je ostavio potvrđen je brojnim nagradama i uvrštavanjem njegovih pjesama u obrazovne i antologijske izbore.
Smrću Bore Kapetanovića banjalučka i šira književna scena ostale su bez autora čiji je rad decenijama bio prisutan u književnom životu Republike Srpske i regiona.
“Odlaskom Bore Kapetanovića naša kultura i književnost gube autentičnog čuvara narodne duše, ratnog hroničara, lirika nježne osjećajnosti i pjesnika koji je sa podjednakom snagom pisao o zavičaju, patnji, ljubavi, stradanju i dječijoj radosti. Njegova poezija o Jasenovcu ostaje kao snažno svjedočanstvo kulture sjećanja i trajni zavjet da žrtve ne budu zaboravljene. Sahrana našeg dragog kolege i prijatelja obaviće se sutra, 12. 8. 2026. na groblju u Slatini, a informacija o vremenu i mjestu komemoracije biće naknadno objavljena. Udruženje književnika Republike Srpske izražava najdublje saučešće porodici, prijateljima i svima koji su poštovali njegov lik i djelo”, objavili su iz Udruženja knjiženika RS