“Ako nismo spremni odustati, onda nismo ni potpuno spremni za uspon”, istakao je Hodžić u razgovoru za Tuzlanski.ba.
Tuzlak Sanjin Hodžić, predsjednik Skupštine PD “Konjuh” Tuzla i predsjednik Planinarskog saveza Federacije BiH uspješno se popeo na Elbrus, najviši vrh Evrope, na 5.642 metra nadmorske visine.
Hodžić je ovaj poduhvat posvetio velikom jubileju – 75. godišnjici postojanja, predanog rada i vrhunskih uspjeha svog matičnog društva, PD “Konjuh” Tuzla.
Poduhvat je uslijedio svega nekoliko dana nakon tragedije u kojoj je pet bh. planinara smrtno stradalo u pokušaju uspona na isti vrh.Hodžić je u razgovoru za Tuzlanski.ba istakao da Elbrus – kao zvanično najviša tačka evropskog kontinenta; po njegovom mišljenju u planinarskom smislu, nije naročito atraktivan vrh.
“Njegovu svjetsku popularnost prvenstveno određuju nadmorska visina i činjenica da je dio izazova ‘Seven Summits’ – uspona na najviše vrhove svih kontinenata. Upravo zbog toga danas predstavlja jedan od najposjećenijih visokogorskih turističkih uspona, posebno s južne strane. Za svakog ozbiljnog i dobro pripremljenog planinara uspon na Elbrus je ostvariv cilj, a ponekad sreća posluži i potpune ‘autsajdere’ koji se, više slučajno nego planski, nađu na njegovim padinama”, priča Hodžić.
Kaže kako, kao i svaki vrh viši od 5.000 metara, Elbrus nosi određene izazove i opasnosti koje, nažalost, mogu rezultirati manjim ili većim nesrećama.”Jedna od najvećih zamki je sam način dolaska u zonu uspona. Korištenjem žičare sa 2.350 m do 3.847 m, a zatim i ratraka koji omogućava izlazak na visine između 4.900 i 5.100 metara, mnogi preskaču proces kvalitetne aklimatizacije. Druga velika zamka je izuzetno promjenjivo vrijeme, često površno tumačenje vremenske prognoze, ali ono što smatram najopasnijim jeste odluka da se po svaku cijenu ide prema vrhu, bez spremnosti da se u pravom trenutku odustane”, pojasnio je.
Dodaje da je pravovremeno odustajanje jedan od osnovnih sigurnosnih principa visokogorstva.
“Ako nismo spremni odustati, onda nismo ni potpuno spremni za uspon. Onog trenutka kada unaprijed odbacimo mogućnost povratka, vrlo lako počinjemo tražiti razloge da nastavimo, umjesto da objektivno procijenimo situaciju. Tada želja za vrhom, uloženi trud, vrijeme, novac, ego, emocije pa i iracionalni pritisak i strah o pravdanju ulaganja sponzora, počinju potiskivati racionalnu procjenu rizika. Upravo tada nastaju najveće greške”, istakao je.
Hodžić je uputio i apel svim ljubiteljima planina i sportskih aktivnosti u planinskom okruženju da, posebno na visokim planinama, koriste usluge licenciranih planinskih vodiča.
“Otići na neku planinu dva ili tri puta i pomisliti da je to dovoljno za sigurno vođenje grupe jedna je od najopasnijih zabluda koja se može vrlo skupo platiti.”
Kaže kako se trenutno nalazi na aerodromu u Tbilisiju, odakle se vraća kući, i priprema opširniji osvrt na svoje putovanje kroz Gruziju i Rusiju.
“Iskreno zahvaljujem svim prijateljima, planinarima i sugrađanima na podršci koju su mi pružali tokom ovog putovanja. Posebnu zahvalnost upućujem i medijima koji su profesionalno, objektivno i pravovremeno informisali javnost o aktivnostima vezanim za planinarstvo i planinarsku zajednicu”, zaključio je Hodžić, te dodao da će kao predsjednik Planinarskog saveza FBiH i prvi među jednakima u strukturama upravljanja Savezom, zalagati se za međunarodne edukacije instruktora, vodiča, alpinista i spasilaca, te svih specijalnosti u kojima se djeluje.
Podsjećamo, usponi poput ovih zahtijevaju izvrsnu fizičku spremnost, iskustvo u visokogorskom penjanju i precizno planiranje aklimatizacije kako bi se smanjile ozbiljne zdravstvene opasnosti i izbjegle moguće posljedice po život i zdravlje.