Objava podatka da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj dostigla isti iznos kao u Federaciji BiH izazvala je reakciju federalnog Zavoda za statistiku, koji tvrdi da takvo poređenje može dovesti javnost u zabludu.
Republički zavod za statistiku Republike Srpske saopštio je da je prosječna neto plata u ovom entitetu u junu iznosila 1.698 KM, dok su iz Federalnog zavoda za statistiku podsjetili da je prosječna plata u Federaciji BiH za maj iznosila isti iznos – 1.698 KM.
Međutim, iz federalnog Zavoda upozoravaju da se radi o podacima za različite mjesece i da samo poklapanje iznosa ne znači da su prosječne plate u dva entiteta jednake.
Sporna metodologija obračuna
Najveća razlika, tvrde iz Federalnog zavoda, nalazi se u načinu obračuna prosječne neto plate.
Dok se u Federaciji BiH naknade poput toplog obroka i regresa iskazuju odvojeno od plate, u Republici Srpskoj se za određene djelatnosti te naknade uključuju u obračun prosječne neto plate.
U federalnom Zavodu navode da zbog toga prosječna plata u Republici Srpskoj može biti prikazana višom nego što bi bila kada bi se koristila ista metodologija kao u Federaciji BiH.
“Direktno poređenje prosječne plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH bez prethodnog usklađivanja iznosa koji ulaze u obračun nije statistički opravdano”, poručili su iz Zavoda za statistiku FBiH.
Građani gledaju iznos na računu, statistika gleda metod
Različiti načini prikazivanja plata već godinama stvaraju zabunu u javnosti, posebno kada se objavljuju podaci koji se koriste za politička poređenja između entiteta.
Za građane, međutim, ključna informacija nije samo prosječna statistička vrijednost, nego koliko novca zaista dobiju na račun i šta za taj novac mogu kupiti.
Ekonomisti upozoravaju da se podaci o platama moraju posmatrati zajedno sa troškovima života, inflacijom i kupovnom moći, jer ista nominalna plata ne znači nužno isti životni standard u različitim sredinama.
Potrebno usklađivanje podataka
Iz Federalnog zavoda za statistiku poručili su da je kod poređenja ekonomskih pokazatelja između entiteta neophodno jasno navesti šta sve ulazi u obračun, jer različit obuhvat primanja direktno utiče na konačan rezultat.
Tako se iza iste brojke od 1.698 KM kriju različite statističke metodologije – zbog čega, prema tvrdnjama federalnog Zavoda, ona ne predstavlja nužno jednaku stvarnu zaradu zaposlenih u oba entiteta.