Nema dokaza da ima ikakve koristi od spojenih čepova

Ko je bar jednom pio jogurt ili neki gušći napitak iz boce s pričvršćenim čepom, vjerojatno zna kako to završava: dio sadržaja ostane s unutarnje strane čepa, a kad se boca nagne, tekućina završi na licu, majici ili hlačama. Uz to, ljudi se žale da ih čepovi grebu po nosu i obrazima te smetaju pri pijenju i točenju.

Takvi su iritirajući čepovi na plastičnim bocama prije dvije godine postali obvezni u cijeloj Europskoj uniji, nakon stupanja na snagu Direktive 2019/904 prema kojoj se jednokratna ambalaža za napitke može prodavati samo ako čep ostaje pričvršćen za bocu.

Hrvatski potrošači promjenu nisu dobro prihvatili, a to potvrđuje i nedavno objavljena studija u specijaliziranom časopisu Beverages, čije su autorice prof. dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Jasna Čačić iz Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH).

Međutim, zasad nema studije ni pouzdanih podataka koji bi ukazivali na to da su pričvršćeni čepovi doista smanjili količinu plastičnog otpada u okolišu. No, isto tako nema naznaka da bi se ova mjera uskoro mogla ukinuti ili prilagoditi, unatoč negativnoj reakciji većine građana, ne samo u Hrvatskoj.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Neki potrošači čepove otkidaju s boca, a neki ih ostavljaju. Nemoguće je doći do konkretnih podataka. Oprečni su i podaci iz Europske unije. Ukupno uzevši, vrlo kontradiktorna mjera i jedina direktiva koja je uspješno, uvjetno govoreći, progurana u roku od samo godinu dana. Obično Europskoj komisiji treba puno više vremena za provedbu takvih akata”, rekla je za Index jedna od autorica studije i direktorica GIUPPH-a Jasna Čačić.

Ljudi sve manje podnose pričvršćene čepove

Studija pokazuje da je 2024. godine 50,4 posto ispitanika imalo negativan stav prema pričvršćenim čepovima, 25,4 posto neutralan, a 24,2 posto pozitivan. Godinu dana kasnije negativan stav porastao je na 53,3 posto, neutralan je pao na 23,9 posto, a pozitivan na 22,8 posto.

Drugim riječima, navikavanje nije donijelo veću prihvaćenost. Većina hrvatskih ispitanika prihvaća ekološku logiku zadržavanja čepa na boci, ali istodobno sumnja u stvarni učinak i prilično negativno ocjenjuje praktičnost novih čepova.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Logika spomenute direktive jednostavna je: kada čep ostane pričvršćen za bocu, manja je vjerojatnost da će se izgubiti i završiti u okolišu. Tijekom donošenja mjere Europska komisija navela je da su jednokratni plastični čepovi i ribolovni pribor činili oko 70 posto otpada na plažama i morima u EU. Štoviše, čepova i poklopaca na europskim je plažama bilo dvostruko više nego samih boca.

Do 2029. mora se prikupiti 90 posto plastičnih boca

Komisija nije tvrdila da će spajanje čepova s bocama dramatično smanjiti ukupnu plastiku u okolišu, nego da će to spriječiti da čepovi postanu zaseban sitni otpad koji se gubi i završava na plažama ili u moru. Uz ostale mjere, Komisija je postavila cilj od 77 posto odvojenog prikupljanja plastičnih boca do 2025. i 90 posto do 2029. godine.

U travnju 2026. objavljeno je prvo izvješće prema Direktivi o jednokratnoj plastici, prema kojem je 2022. u zemljama Europske unije prikupljeno 71 posto jednokratnih plastičnih boca za piće. Hrvatska je već tada bila među deset članica koje su ispunile cilj od 77 posto za 2025. godinu. Šest zemalja već je bilo na 90 posto ili više: Estonija, Poljska, Finska, Njemačka, Danska i Švedska.

“Takvi čepovi su uvedeni više iz hira, a manje zbog količine čepova u okolišu”

“Ni mi ne znamo koliko se plastičnih boca uz naknadu vraća s čepovima. Otkidanje čepova iz inata ne pridonosi ničemu. Direktiva je prihvaćena više iz nekog hira, a manje zbog količine čepova u okolišu. Uostalom, uskoro će se provesti revizija direktive o jednokratnoj plastici i znat ćemo jesu li ciljevi ostvareni”, rekla je voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom u Zelenoj akciji Ana-Marija Mileusnić.

“Naš je općeniti stav da se napici uopće ne bi trebali prodavati u plastičnoj ambalaži nego u staklenoj. Građani u kafićima i restoranima ionako već piju Janu ili Coca-Colu iz staklenih boca. Iz moje osobne perspektive bolje je da se ljudima što prije zgadi plastična ambalaža i da toga bude što manje”, dodaje.

Količina makroplastike opada, ali ne zna se ima li to veze s čepovima

Starije analize pokazuju da količina makroplastike na europskim obalama kontinuirano opada, a broj prikupljenih i recikliranih boca raste. No zasad se ne može tvrditi da je to posljedica pričvršćenih čepova. Pozitivni trendovi obično se pripisuju boljoj ekološkoj osviještenosti građana i povratnoj naknadi za plastične boce, koja od početka 2025. u Hrvatskoj iznosi 10 centi (što je porast u odnosu na nekadašnjih 50 lipa).

Noviji podaci iz Švedske pokazuju pad broja odbačenih plastičnih čepova u gradovima od 62 posto između 2023. i 2025. godine, dok na švedskoj zapadnoj obali zasad nije zabilježen pozitivan pomak.

“Učinak ove mjere je vrlo upitan”

Pouzdana procjena učinka na razini Europske unije još ne postoji, a Europska komisija evaluaciju direktive mora provesti do srpnja 2027. Nije izgledno da će doći do ikakvih promjena kad je riječ o pričvršćenim čepovima.

“Učinak ove mjere vrlo je upitan, to je činjenica. No bilo bi preskupo sada ponovno mijenjati propise. Industrija je uložila novac u prilagođene strojeve i bio bi to nepotreban trošak. Osim toga, već smo se svi pomalo navikli na pričvršćene čepove”, rekla je Jasna Čačić iz GIUPPH-a.

Aktivistica: Ako čepovi dosad nisu postigli ciljeve, ne znači da neće

Nema sumnje da su neki građani pričvršćene čepove doživjeli kao nametnuto ograničenje, a ne kao korisnu inovaciju. Potrošači traže jasnije dokaze o učinku, skeptični su jer ne vide mjerljive rezultate i ne znaju koliko spojeni čepovi stvarno smanjuju plastični otpad. Zato autorice spomenute studije preporučuju transparentniju komunikaciju o stvarnim ekološkim koristima.

“Dobro je da direktiva uopće postoji kao jedini zakonski instrument za borbu protiv plastike. Ako zasad nije postigla sve ciljeve, ne znači da neće. Za razliku od nekih drugih direktiva koje samo postavljaju ciljeve, a zemlje članice same biraju kako će ih ostvariti, ova direktiva o ambalaži ne može se umanjivati i razblaživati. Mora se provesti točno tako kako u njoj piše”, poručuje Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Iz Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ističu da sukladno propisima Europske unije, plastični čepovi moraju ostati pričvršćeni na bocama, kako ne bi završili odvojeni u okolišu. Dakle, odvajanje čepova od boca je protupropisno.

Index

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije