Ekonomisti i sindikati upozoravaju da je povećanje plata od pet odsto samo privremena mjera, dok se zbog sive ekonomije, niskog poreza na dobit i slabih prihoda produbljuju problemi u zdravstvu i penzionom sistemu.
Odluka Narodne skupštine Republike Srpske da zaposlenima u javnom sektoru poveća plate za pet odsto otvorila je novo pitanje finansijske održivosti javnih fondova. Dok vlast ističe da je riječ o poboljšanju standarda zaposlenih, stručnjaci upozoravaju da bez sistemskih reformi povećanja plata predstavljaju samo kratkoročno rješenje.
Povećanje plata zaposlenima u javnom sektoru Republike Srpske za pet odsto, koje će važiti od 1. augusta, izazvalo je različite reakcije ekonomista i predstavnika sindikata.
Prema njihovim ocjenama, riječ je o mjeri koja kratkoročno može ublažiti nezadovoljstvo zaposlenih, ali ne rješava ključne probleme finansiranja zdravstvenog i penzionog sistema.
Jedan od najvećih izazova, kako ističu, jeste siva ekonomija. Brojni poslodavci radnike prijavljuju na minimalne plate, dok ostatak zarade isplaćuju mimo zvaničnih tokova, čime se umanjuju prihodi Fonda zdravstvenog osiguranja i Fonda PIO.
Istovremeno, Republika Srpska nastavlja sa zaduživanjem, dok su domaća preduzeća prošle godine ostvarila više od četiri milijarde KM dobiti, na koju se plaća porez od svega deset odsto.
Ljekari i dalje zaostaju za kolegama iz FBiH
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić smatra da povećanja jesu korak naprijed, ali da su plate zdravstvenih radnika i dalje znatno niže nego u Federaciji BiH.
Kako navodi, osnovna plata ljekara opšte prakse u Federaciji BiH i nakon posljednjeg povećanja ostaje približno 1.000 KM viša od plate njihovih kolega u Republici Srpskoj.
Mišić priznaje da među zdravstvenim radnicima postoji nezadovoljstvo, ali da trenutno ne postoji dovoljno podrške za ozbiljnije sindikalne aktivnosti poput štrajka.
Stručnjaci upozoravaju na poreznu politiku
Ekonomista Milenko Stanić upozorava da sadašnji poreski sistem podstiče isplatu dijela zarada “na ruke”.
Kako navodi, ukupni porezi i doprinosi na plate iznose oko 39 odsto, dok je porez na dobit svega deset odsto, zbog čega pojedini poslodavci imaju motiv da dio zarade radnicima isplaćuju mimo legalnih tokova.
Prema njegovom mišljenju, iza dobiti od četiri milijarde KM ne stoji isključivo uspješna privreda, već i preduzeća koja posluju zahvaljujući monopolskom položaju ili poslovima sa javnim sektorom.
Dugoročno rješenje je rast privrede
Stanić smatra da povećanja plata pred izbore predstavljaju samo privremeno “gašenje požara”, dok se dugoročni problemi ne mogu riješiti bez jačanja privrede.
On ističe da je potrebno povećati proizvodnju, bruto domaći proizvod i broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose, jer Republika Srpska već godinama ima ozbiljan disbalans između broja zaposlenih i penzionera.
Prema njegovim riječima, kratkoročno se dio sredstava može obezbijediti preraspodjelom poreza, doprinosa i akciza, ali bez snažnijeg privrednog rasta neće biti moguće trajno stabilizovati zdravstveni i penzioni sistem.